Crveni alarm za Dan dječjih prava: Inkluzija u krizi!

Crveni alarm za Dan dječjih prava: Inkluzija u krizi!

Na Međunarodni dan dječjih prava 19. studenog 2025., Mag.a Christine Steger, odvjetnica za pitanja jednakog tretmana, upozorava na ozbiljne nedostatke u skrbi za djecu s teškoćama u razvoju. [OTS]. Unatoč obveznom pohađanju škole, često nedostaju potrebne strukture koje bi omogućile ravnopravno učenje. Odgovornost za strukturalni neuspjeh u obrazovnom sustavu također se sve više prebacuje na pogođene obitelji.

Obitelji se suočavaju s raznim izazovima. Dulje čekanje na terapiju i nedostatak školske pomoći nisu jedini problemi. Osim toga, postoji nedostatak učionica i nastavnih materijala bez barijera. U mnogim slučajevima podrška se odbija, bilo zbog nedostatka osoblja ili nedostataka u financiranju, često uskraćujući djeci pristup obrazovanju.

Sustavne prepreke uključivanju

Posljedice ovih nedostataka ne pogađaju samo djecu, već opterećuju cijele obitelji, a posebno žene i majke. Braća i sestre često preuzimaju zadatke pomoćnika, što dovodi do prezaposlenosti. Osim toga, birokratski napori uključeni u potrebne zahtjeve dodatni su izazov za mnoge obitelji, što dodatno otežavaju regionalne razlike u procesima. Ostvarivanje dječjih prava često ovisi o prihodima, mjestu stanovanja ili izdržljivosti roditelja.

Mag.a Steger kritizira što se država sve više povlači od odgovornosti i poziva na zakonsko pravo na pomoć i terapiju. Nacionalni jedinstveni standard u obrazovnom sektoru i škole bez prepreka s kvalificiranim osobljem ključni su za jamčenje prava na obrazovanje za svu djecu.

Inkluzija kao društveni izazov

U Njemačkoj je socijalna uključenost središnji pojam koji opisuje jednak pristup obrazovanju, tržištu rada i zdravlju za sve ljude. Statista objašnjava da su društvene prepreke najčešći uzroci isključenosti, a ne individualna oštećenja. Otkako je 2009. godine ratificirala Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Njemačka je aktivno predana borbi protiv diskriminacije.

Izazovi inkluzije su raznoliki. Do danas ne postoji obvezujuća definicija inkluzije, koja, međutim, uključuje jednako sudjelovanje svih u društvenom životu, kako naglašava Savezna agencija za građansko obrazovanje. Institucije se moraju prilagođavati individualnim potrebama i rušiti prostorne i društvene barijere. Primjeri kao što je isključenje skrbnika iz glasovanja do 2017. pokazuju koliko je potreba za djelovanjem zapravo duboka.

Trenutačno oko 84 milijuna ljudi u Njemačkoj sudjeluje u društvenom životu, uključujući najmanje 13 milijuna osoba s oštećenjem ili invaliditetom. Broj ljudi koji primaju pomoć pri integraciji povećao se s 585 000 u 2005. na preko 1 milijun u 2023. Međutim, sudjelovanje osoba s invaliditetom na tržištu rada i dalje je nisko, sa stopom nezaposlenosti koja je i dalje iznad opće razine, unatoč vladinoj potpori profesionalnoj inkluziji.

U školama roditelji djece s teškoćama u razvoju imaju pravo školovati se u redovnim školama, ali brojke pokazuju da dok se broj integriranih učenika povećava, stopa isključenosti tek polako pada. Otprilike 600 000 učenika trenutno prima posebnu obrazovnu potporu, što ukazuje na tekuće izazove u obrazovnom sustavu.