Raab na čelu migracijske politike: teret za stanovništvo?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Glavni tajnik FPÖ-a Hafenecker kritizira imenovanje Raaba za glavnog direktora ICMPD-a i optužuje vladu za propuste.

FPÖ-Generalsekretär Hafenecker kritisiert die Ernennung von Raab zur ICMPD-Generaldirektorin und wirft der Regierung Versäumnisse vor.
Glavni tajnik FPÖ-a Hafenecker kritizira imenovanje Raaba za glavnog direktora ICMPD-a i optužuje vladu za propuste.

Raab na čelu migracijske politike: teret za stanovništvo?

Politički krajolik u Austriji trenutno karakteriziraju nasilni sporovi. Glavni tajnik FPÖ-a Christian Hafenecker oštro je kritizirao nedavno imenovanje bivše ÖVP-ove ministrice za integraciju i medije Susanne Raab za generalnu direktoricu Bečkog centra za migracijsku politiku (ICMPD). Glasno OTS Hafenecker optužuje crno-zelenu vladu za nagrađivanje bivših članova za njihov negativan učinak. Uvođenje obveznog poreza ORF ističe se kao jedno od Raabovih negativnih nasljeđa.

Hafenecker također kaže da je sadašnja vlada najskuplja u povijesti zemlje, unatoč tekućoj proračunskoj katastrofi. Sistemskim strankama zamjera da dominantno zastupaju interese elita i time znatno opterećuju stanovništvo. Ističe i mogućnost raspodjele opskrbničkih pozicija među članovima Vlade nakon eventualne promjene vlasti.

Državna bilanca u fokusu

Crno-zelena savezna vlada, koja je na dužnosti od 7. siječnja 2020., sada pokazuje mješovitu evidenciju uoči nadolazećih izbora za Nacionalno vijeće 2024. Ova koalicija, koja se pojavila nakon skandala na Ibizi i nesposobnosti koalicije ÖVP-FPÖ, izvorno je imala za cilj spojiti najbolje od oba svijeta. Međutim, ubrzo nakon preuzimanja dužnosti, rad je bio ozbiljno pogođen pandemijom COVID-19, što je dovelo do zatvaranja u ožujku 2020. Ova kriza zahtijevala je od vlade da brzo odgovori na nadolazeću gospodarsku katastrofu. Potpora u obliku uredbe o skraćenom radnom vremenu ocijenjena je pozitivno, no bilo je i kritika zbog kašnjenja mjera.

Osim toga, postali su vidljivi izazovi koje je nosio rat u Ukrajini od veljače 2022. te povezana eskalacija cijena energije i inflacije. Stopa inflacije popela se na rekordne razine od čak 11,2 posto. Stručnjaci, poput odvjetnice Ines Stilling, kritiziraju vladine neadekvatne protumjere nakon pandemije, koje su mnoge radnike dovele u neizvjestan položaj. Austrija je 2022. godine doživjela povijesni realni gubitak plaća od 3,7 posto, dok su korporativni profiti porasli.

Uspjesi i izazovi

U međuvremenu, Savezni kancelar u izvješću ističe da je vlada postigla značajan napredak tijekom svog mandata. Provedeno je gotovo 85% Vladinog programa, više od prošle kontinuirane Vlade. U programu na 328 stranica opisane su važne reforme poput reforme eko-socijalnog poreza i ukidanja hladne progresije. Ulaganja u obnovljive izvore energije i CO2 neutralne metode proizvodnje također su spomenuta kao prekretnice koje su dovele do jačanja poslovne lokacije.

No, treba napomenuti da se unatoč ovim pozitivnim stranama mnogi građani bore s financijskim opterećenjem i rastom troškova života. Kritike Vlade stoga su raznolike, jedni vide napredak u socijalnoj politici, a drugi ukazuju na nazadovanje. Nadolazeći izbori 29. rujna 2024. mogli bi pružiti ključnu priliku za procjenu rezultata vlade i raspravu o mogućim reformama za smanjenje socijalne nejednakosti.