Talijanska desničarska vlada šalje migrante u Albaniju radi ograničenja

Talijanska desničarska vlada šalje migrante u Albaniju radi ograničenja

Talijanska vlada suočava se s novim izazovima jer u listopadu otvara dva centra za obradu migranata u Albaniji u kojima će se muškarci spašeni morem u Italiju provjeravati radi traženja azila.

Vlada planira premjestiti procedure za azil

Ova mjera, koju zagovara desno-populistička administracija, ima za cilj suzbiti trgovinu ljudima i omogućiti pristup Europskoj uniji samo onima koji na to imaju stvarno pravo. Međutim, organizacije za ljudska prava istaknule su kako je ovaj potez problematičan.

Europski sud pravde proturječi planu

Europski sud pravde u petak je presudio da plan premještanja migranata iz zemalja koje Italija smatra "sigurnima", a Europska unija ne smatra zakonski nedopustivim. Međutim, odluka suda nije obvezujuća i Italija i Albanija nisu spriječene da nastave sa svojim planovima.

Ponovno otvaranje je na pomolu

Centri, jedan u albanskom lučkom gradu Shengjin, a drugi dalje u unutrašnjosti u Gjaderu, prvotno su trebali biti otvoreni 1. svibnja. Međutim, nakon bilateralnog sporazuma između dviju zemalja u studenom prošle godine, datumi otvaranja više puta su odgađani zbog "nepredviđenih okolnosti", uključujući kašnjenja izgradnje i birokraciju. Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je prošli mjesec: "Počet ćemo u listopadu. Definitivno je bilo nekoliko mjeseci odgode, ali ovo su normalne provjere tijekom izgradnje."

Praćenje od strane UNHCR-a

Glasnogovornik Piantedosija potvrdio je za CNN da bi centri trebali biti inaugurirani u listopadu, ali nije naveo točan datum. Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) pozvano je da nadzire centre nakon što se otvore, ali također nije dobio datum početka. Predstavnici UNHCR-a spremni su doći na teren čim se centri otvore.

Otvaranje ispitnog centra

U kolovozu je talijanska vlada otvorila centar za probni pritvor u blizini Agrigenta na Siciliji, po uzoru na albanske objekte, osmišljen kako bi prihvatio muškarce iz "sigurnih" zemalja za brzu repatrijaciju. Sud u Cataniji ovu je mjeru proglasio nezakonitom, ali je presuda poništena, tako da su 11. rujna dva Tunižana deportirana bez obrade njihovih zahtjeva za azilom, rekao je Piantedosi u objavi na X.

Pad broja morskih migracija

Morske migracije na središnjoj mediteranskoj ruti prema Italiji i Malti pale su za više od 60% u usporedbi s prošlom godinom, prema podacima talijanskog ministarstva unutarnjih poslova i Europske agencije za zaštitu granica i obale (Frontex). No taj je pad doveo do toga da sve više migranata pokušava doći do Grčke i Španjolske, uglavnom zbog pojačanog pregleda spasilačkih brodova nevladinih organizacija, kao i zbog čestih putovanja premijerke Giorgie Meloni u Libiju i Tunis kako bi obeshrabrila odlaske.

Politički pritisak i podrška birača

Unatoč padu broja, talijanska vlada nastavlja provoditi antiimigracijsku platformu koja ima široku potporu među biračima: Meloni uživa podršku od 44% prema anketi Ipsosa u rujnu 2024.

“Projekt Rim” Meloni

Meloniin takozvani "Rimski projekt", čiji je cilj odvratiti ilegalnu migraciju i riješiti njezine uzroke, privukao je zanimanje britanskog premijera Keira Starmera, koji je u rujnu posjetio talijansku prijestolnicu i obećao 4,75 milijuna eura za inicijativu, priopćio je njezin ured.

Kontroverze oko sporazuma s Albanijom

Meloni je izvijestila da je Starmer izrazio interes za korištenje albanskih centara za migrante koji prelaze La Manche. Albanija, međutim, navodi da su centri otvoreni isključivo za migrante koji putuju u Italiju. Albanija se nalazi točno nasuprot kopnenoj Italiji i nije država članica EU-a.

Sve veći broj migranata i izazovi

Godine 2023. više od 157 000 ljudi stiglo je u Italiju ilegalno brodovima iz Libije i Tunisa, a stotine su izgubile živote, što naglašava potrebu za učinkovitijim upravljanjem pomorskim migracijama.

Frustracija postupkom azila

Proces dobivanja azila je dugotrajan, zbog čega mnogi potencijalni tražitelji azila odustaju i nestaju u pozadini talijanskog društva ili putuju u sjevernije zemlje.

Kritika Amnesty Internationala

Amnesty International nazvao je plan Italije i Albanije "sramotnim" i upozorio da bi presretnuti migranti morali podulje putovati preko mora do Albanije, potencijalno se suočiti s dužim pritvorom tamo i potencijalno imati ograničenje prava na azil.

Pravila ponašanja za sigurnosne snage

U centrima će biti smješteno do 3800 odraslih muškaraca koji će biti vođeni kroz proces podnošenja zahtjeva za azil u Italiji. Talijanske vlasti su rekle da će oni koji ne ispunjavaju uvjete za azil biti deportirani u "sigurne" zemlje.

Talijanski policajac, koji je među 45 policajaca koji će biti na dužnosti u centrima, rekao je: "Obučeni smo ne samo kako se nositi s migrantima i izbjeglicama koji pristižu, već i kako se ponašati prema lokalnom stanovništvu." Prema službeniku, podijeljen je priručnik sa smjernicama ponašanja: bez golotinje, bez prilaska domaćim ženama i ispijanja kave sjedeći u kafićima, bez stajanja za pultom.

Investicije u Albaniji

Italija će poslati ukupno 500 ljudi, uključujući policijsko i vojno osoblje, pružatelje zdravstvenih usluga i osoblje Ministarstva pravosuđa, po procijenjenoj cijeni od 252 milijuna eura. Lokalni ugostitelj u Shengjinu čak je otvorio Trattoriju Meloni kako bi se zahvalio talijanskom premijeru na ulaganju u Albaniju, koje će financijski pomoći lokalnim regijama.

Pripreme za otvaranje centara

Centar u Shengjinu u početku će imati samo 880 mjesta i tu će se obrađivati ​​svi dolasci. Kvalificirani tražitelji azila potom će biti premješteni u centar u Gjaderu, koji će imati 144 kreveta i proširiti se na 3000 kreveta, dok čekaju odgovor na zahtjev iz Italije. Mjesto također uključuje maksimalno osigurani zatvor s 20 kreveta i hitne službe.

Politička zabrinutost i međunarodna kritika

U sporazumu stoji da će u Albaniju biti poslani samo migranti iz 22 zemlje koje Rim klasificira kao “sigurne zemlje”. To uključuje, među ostalima, muškarce iz Bangladeša, trenutno najbrže rastućeg demografskog segmenta koji u Italiju stiže morem. Međutim, europski su sudovi doveli u pitanje status Tunisa i Egipta kao potpuno sigurnih, što je u središtu odluke donesene prošlog tjedna.

Pravni rizici i kritika ljudskih prava

Praksa “offshoringa” tražitelja azila našla se na udaru značajnih kritika skupina za ljudska prava. Gianfranco Schiavone, predsjednik Udruge za pravne studije o migraciji sa sjedištem u Italiji, izrazio je zabrinutost da sporazum postavlja temelje za kršenje načela zabrane protjerivanja i provedbu nelegitimnih praksi pritvaranja. Također postoji jasan rizik da se iza operacije krije strategija stvaranja nedostupnih prihvatnih centara, daleko od očiju javnosti i novinarskih istraživanja.

Ciljevi talijanske vlade

Piantedosi inzistira na tome da otvaranje albanskih centara ima za cilj odvraćanje migranata koji pokušavaju ilegalno doći do Italije. Meloni, koja je glasala za obećanje da će "zaustaviti brodove", pripisuje pad dolazaka ulaganjima svoje vlade u sjevernoafričkim zemljama i kažnjavanju spasilačkih brodova nevladinih organizacija.

Utjecaj morske migracije

Međunarodna organizacija za migracije Ujedinjenih naroda izvješćuje da je porast broja smrtnih slučajeva migranata na moru i porast broja nestalih brodova s ​​migrantima koji napuštaju Libiju i Tunis također pridonio smanjenju broja dolazaka.

Zahtjevi za novim rješenjima

Pitanja o tome kako se nositi s mnogim tisućama migranata koji dolaze u Europu svake godine, često bježeći od rata, progona i siromaštva, ciljala su pogranične države poput Italije, Grčke i Španjolske, ali utjecaj se osjeća diljem zemlje. Skupina od 15 europskih zemalja, predvođena Danskom i uključujući Italiju, pozvala je Europsku uniju da pronađe "nova rješenja" poput sporazuma Italije i Albanije za rješavanje problema nezakonitih migracija i stvaranje pravednijeg, humanijeg, održivijeg i učinkovitijeg sustava azila u cijelom svijetu.