Voestalpine: 1,5 milijardi eura za zaštitu klime – industrija na oprezu!

Voestalpine: 1,5 milijardi eura za zaštitu klime – industrija na oprezu!

Voestalpine je 31. listopada 2025. objavio da će uložiti 1,5 milijardi eura u dekarbonizaciju proizvodnog procesa. Ova golema ulaganja dio su sveobuhvatne strategije za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektoru čelika, koji se smatra jednim od najvećih emitera u industriji. Međutim, predstavnici tvrtki, uključujući uprave Voestalpinea, Amaga, Lenzinga i Wienerbergera, upozoravaju da bi ekološka politika EU-a mogla ugroziti neka od tih ulaganja. Konkretno, u središtu je rasprave trgovanje emisijama, u kojem tvrtke kupuju certifikate i moraju platiti po toni CO₂.

Besplatni certifikati za energetski intenzivne tvrtke istječu 2026. godine, što bi moglo dovesti do opterećenja industrije do dvije milijarde eura. Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer stoga je pozvao na proširenje ovih certifikata na razini EU-a kako bi se osigurala konkurentnost domaće industrije i zaštitila radna mjesta u ovim sektorskim lancima vrijednosti. S oko 49.000 zaposlenika, od kojih više od 23.000 radi u Austriji, Voestalpine je značajan igrač u domaćoj industriji.

Izazovi politike EU

Zabrinutost oko buduće konkurentnosti pojačana je visokim cjenovnim pritiskom proizvođača jeftinog čelika u Aziji. Čelnik radničkog vijeća Voestalpinea Manfred Hippold naglašava potrebu za osiguravanjem radnih mjesta. Prilagodba politika EU-a stvarnosti u pogledu tehnologije, električne energije i cijena vodika smatra se hitnom.

Austrija također slijedi ambiciozan klimatski cilj za 2040., koji je deset godina ispred cilja EU-a za 2050. Ovi zahtjevi ne utječu samo na industriju čelika, već i na druge energetski intenzivne sektore. U Njemačkoj, gdje je industrija bila odgovorna za oko 24% emisija stakleničkih plinova u 2021., industrija željeza i čelika jedan je od najznačajnijih emitera. Izmijenjeni Zakon o zaštiti klime ima za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova na 118 milijuna tona do 2030. godine, što predstavlja smanjenje za trećinu u odnosu na 2021. godinu.

Mjere dekarbonizacije

Kako bi se postigli ovi ambiciozni ciljevi, potrebne su temeljite transformacije proizvodnih procesa u Njemačkoj i Austriji. Savezna vlada oslanja se na tržišne instrumente kao što su cijene CO2 i Zakon o trgovanju emisijama goriva (BEHG). Programi financiranja koji, među ostalim, podupiru korištenje vodika u industriji, imaju za cilj pomoći u postizanju ciljeva emisija, a istovremeno stvaraju pouzdan okvir za ulaganja, navodi Savezno ministarstvo gospodarstva i zaštite klime.

Osim toga, razvija se program financiranja za ugovore o zaštiti klime u neposrednom programu zaštite klime, koji je namijenjen podršci operativnim troškovima i stvaranju sigurnosti planiranja. Cilj je također stvoriti zelena vodeća tržišta kako bi se povećala potražnja za ekološki prihvatljivim proizvodima. U tom kontekstu, Europski zeleni dogovor smatra se središnjom inicijativom koja je namijenjena uspostavi koherentnog općeg okvira za klimatski prihvatljivu i konkurentnu industriju na europskoj razini.

Ovaj razvoj događaja ilustrira koliko su mjere dekarbonizacije važne za smanjenje emisija stakleničkih plinova u industriji i koliko snažno europska politika u ovom području utječe na ekonomske izglede poduzeća.