Krizno raspoloženje u mesnoj industriji: Prestanci uvoza ugrožavaju izvoz!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

U Austriji nema bolesti, ali slinavka i šap ima ozbiljne posljedice za izvoz mesa i poljoprivredno gospodarstvo.

Krizno raspoloženje u mesnoj industriji: Prestanci uvoza ugrožavaju izvoz!

U Austriji još nije otkrivena epidemija slinavke i šapa (FMD), ali sadašnji slučajevi u susjednim zemljama već ozbiljno utječu na domaću mesnu industriju. Ovo izvješće ots.at.

Zemlje Japan, Velika Britanija, SAD i Kanada uvele su zabranu uvoza mesa iz Austrije. Roland Ackermann, predsjednik stručne grupe za veleprodaju stoke i mesa u WKÖ, naglašava da je potreba za izvoznim partnerima posebno važna za marketing domaćih životinja. Za izvoz su posebno važna azijska tržišta. Japan ima stroga uvozna pravila koja stupaju na snagu od određenog datuma, prema kojima se roba više ne prihvaća na carini, bez obzira na datum proizvodnje.

Izazovi za izvoz

Trenutne procjene pokazuju da je 2.000 do 3.000 tona mesa trenutno na putu za Japan morem. Transport može trajati do 60 dana. Odbacivanje proizvoda proizvedenih prije roka je bez epidemiološke osnove, što znači da je domaća mesna industrija pred velikim izazovima. Christoph Atzmüller, veterinar i generalni direktor Saveznog odbora za poljoprivrednu trgovinu u WKÖ, naglašava opsežne mjere kontrole i zaštite koje su poduzete u Austriji. Unatoč tim mjerama opreza, industrija se suočava sa sve neodrživijom situacijom.

Predstojeća odbacivanja i posljedični rizik od uništenja vide se kao potencijalna ekološka i gospodarska šteta. Proizvodi koji su tjednima bili na putu za Aziju mogli bi biti pogođeni, a to bi predstavljalo ogroman pritisak za pogođene tvrtke.

Ekonomske implikacije mogućeg izbijanja

Utjecaj stvarnog izbijanja slinavke i šapa u Austriji bio bi dalekosežan. Agroekonomist Franz Sinabell s Instituta za ekonomska istraživanja (Wifo) naglašava da bi se domaći proizvođači mesa i mlijeka suočili s trgovinskim ograničenjima i manjim izvozom. Ograničenja izvoza uobičajena su praksa u ovakvim slučajevima epidemije kako bi se smanjila ekonomska šteta.

Cijene mesa i mliječnih proizvoda mogle bi porasti, do čega bi došlo zbog manjka ponude na tržištu. Sinabell ne vjeruje da bi potrošači izbjegavali jesti ovu hranu jer slinavka i šap nisu opasne za ljude. On pravi usporedbu s izbijanjem EHEC-a 2011. godine, koja je uzrokovala kolaps tržišta povrća jer su se potrošači bojali štete po zdravlje.

U 2024. vrijednost proizvodnje mlijeka iznosila je oko 1,95 milijardi eura, a goveđeg mesa oko 950 milijuna eura. Pad proizvodnje od samo dva ili tri postotna boda mogao bi rezultirati značajnim ekonomskim gubicima za lokalne poljoprivredne tvrtke lko.at.