Krvava eksplozija na molitvi petkom: Osmero mrtvih u džamiji u Homsu!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dana 26. prosinca 2025. dogodila se eksplozija u džamiji u Homsu u Siriji, ubivši osam osoba i ranivši 18.

Am 26. Dezember 2025 ereignete sich eine Explosion in einer Moschee in Homs, Syrien, bei der acht Menschen starben und 18 verletzt wurden.
Dana 26. prosinca 2025. dogodila se eksplozija u džamiji u Homsu u Siriji, ubivši osam osoba i ranivši 18.

Krvava eksplozija na molitvi petkom: Osmero mrtvih u džamiji u Homsu!

Razorna eksplozija dogodila se u džamiji imama Alija bin Abi Taliba u Homsu u Siriji 26. prosinca 2025., usmrtivši najmanje 8 ljudi i ranivši 18 drugih. Napad se dogodio tijekom molitve petkom, a izazvan je eksplozivnom napravom skrivenom u džamiji. Za sada nijedna skupina nije preuzela odgovornost za napad, kako je izvijestila novinska agencija SANA. Ovaj incident označava prvi ciljani napad na džamiju od svrgavanja Bashara al-Assada u prosincu 2024., dodatno pogoršavajući ionako napetu situaciju u regiji razorenoj sukobima. Džamiju uglavnom posjećuje alavitska manjina, među kojima je i Assad.

Homs, jedan od najvećih sirijskih gradova, udaljen je oko 90 minuta vožnje sjeverno od Damaska. Od pada Assada, opetovano je došlo do izbijanja nasilja protiv manjina u regiji, od kojih su neki ostavili stotine mrtvih. Ova eskalacija dolazi u kontekstu tekućeg vala masakra koji prvenstveno ciljaju alavite civile. Tijekom 2025. dogodio se niz osvetničkih akcija protiv ove manjine, a do kraja veljače 2025. u sektaškim ubojstvima ubijena je već 151 osoba.

Eskalacija sukoba

Nasilni incidenti koji su se dogodili od proljeća 2025. uključuju izvansudska ubojstva, masakre i ciljane napade na alavitske civile u pokrajinama Latakija, Tartus, Hama i Homs. Od ožujka 2025. provladini militanti ubili su više od 1000 Alavita, što je dodatno povećalo strah unutar ove zajednice. Islamističke milicije poput Alijanse za oslobođenje Levanta, koju vodi Abu Mohammed al-Julani, također navodno utječu na sigurnosnu situaciju u regiji.

Islamistička skupina ne samo da je stekla moć, već je također izvijestila o napadima na sigurnosne snage iz redova bivše Assadove vlade, što je dovelo do više smrtnih slučajeva. Ovi vojni sukobi naglašavaju krhke uvjete u Siriji, gdje se proces političke tranzicije do sada nije uspio ostvariti unatoč međunarodnim zahtjevima. Sve više i više alavitskih obitelji prisiljeno je napustiti svoje rodne gradove, dok tisuće žive u stalnom strahu od progona.

Sigurnost i izgledi

Sigurnosna situacija je katastrofalna i građani Sirije se osjećaju sve ugroženije. Izvješća pokazuju da porast nasilja ne pogađa samo Alavite, već i druge manjine poput Druza i kršćana. Zajednice Druza formirale su naoružane milicije kako bi se zaštitile, ali su također pokazale interes za suradnju s novom privremenom vladom. U kontekstu sve gore situacije, Ujedinjeni narodi su više puta pozvali na istragu nasilja nad civilima.

Usred ove krizne situacije, Vijeće sigurnosti UN-a primjećuje da oni koji su odgovorni za navodne masakre moraju odgovarati. Međutim, trenutno postoji veliko nepovjerenje između različitih etničkih i vjerskih skupina u Siriji. Izazovi su ogromni jer je alavitska zajednica i dalje pod pritiskom, a mogućnost trajnog mira u regiji postaje daleka.

Nedavni incidenti, uključujući napad u Homsu, naglašavaju potrebu za sveobuhvatnim i pravednim odgovorom za stabilizaciju situacije u Siriji kako bi se civili zaštitili od daljnjih napada.