Trump želi oživjeti pokuse nuklearnog oružja - što stoji iza toga?

Trump želi oživjeti pokuse nuklearnog oružja - što stoji iza toga?

6. studenog 2025. bivši američki predsjednik Donald Trump ponovio je svoje planove za nastavak testiranja nuklearnog oružja. Ova najava dolazi u globalnom kontekstu u kojem druge zemlje, posebice Rusija i Kina, trenutno proširuju svoje nuklearne sposobnosti. Trump je izjavio da bi Sjedinjene Države trebale nastaviti s testiranjima nuklearnog oružja na temelju programa testiranja drugih zemalja kako bi provjerili i pripremili svoje sustave. Ovo označava značajan korak budući da je posljednji američki test nuklearnog oružja održan 1992. godine i od tada je na snazi ​​moratorij podržan Ugovorom o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT).

Ubrzo nakon toga, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je svojoj vladi da ispita uputnost testiranja nuklearnog oružja. Informacije o tome trebalo bi prikupiti od ministarstava obrane i vanjskih poslova kao i od tajnih službi kako bi se izradili mogući prijedlozi za pripremu i provedbu pokusa nuklearnog oružja. Situaciju dodatno kompliciraju izvješća o ruskim nuklearnim prijetnjama, uključujući nove oružane sustave kao što su raketa velikog dometa Burevestnik na nuklearni pogon i torpedo na nuklearni pogon Poseidon.

Nejasni ciljevi ispitivanja i međunarodna zabrinutost

Točan cilj planiranih testova od strane SAD-a ostaje nejasan. Promatrači sumnjaju da bi aktivnosti testiranja mogle ciljati posebno rakete za lansiranje i druge sustave za nuklearne bombe. Međutim, američki ministar energetike Chris Wright istaknuo je da se ne radi o nuklearnim eksplozijama, već o testovima sustava. Trump u svojoj video poruci nije iznio konkretne pojedinosti o planiranim testovima, što bi potencijalno izazvalo zabrinutost oko stvarnog smjera i namjere SAD-a.

Međunarodne reakcije na ovakav razvoj događaja su različite. Dok je Rusija pojačala svoje prijetnje, mnogi strani akteri reagiraju s manje zabrinutosti na najavu lansera nego na prethodne prijetnje Kremlja. Stručnjaci vjeruju da bi američki nastavak testiranja nuklearnog oružja mogao motivirati druge zemlje da poduzmu slične korake, dodatno destabilizirajući ionako krhku globalnu sigurnosnu arhitekturu.

Trenutno stanje svjetskih nuklearnih arsenala

Od kraja Hladnog rata došlo je do pada globalnih zaliha nuklearnog oružja zbog demontiranja rashodovanih atomskih bombi, posebice u Rusiji i SAD-u. Unatoč tome, Kina nastavlja ubrzano povećavati svoj nuklearni arsenal, s oko 100 novih bojevih glava godišnje od 2023. Nijedna zemlja do sada nije provela nuklearne pokuse 1998., s iznimkom Sjeverne Koreje, koja je prestala sa svojim posljednjim pokusima 2017.

CTBT, koji je usvojen 1996. godine i koji je ratificirala većina država, nije ratificirao SAD, a Rusija je povukla ratifikaciju krajem 2023. godine. Politolozi ističu da je malo vjerojatno da će novi ugovori o razoružanju biti sklopljeni u bliskoj budućnosti, jer Rusija i Kina ne pokazuju interes za smanjenje svojih zaliha nuklearnog oružja. Postojeći ugovori o neširenju nuklearnog oružja i razoružanju, kao što su Ugovor o neširenju nuklearnog naoružanja (NPT) i Ugovor o zabrani nuklearnog oružja (TPNW), trenutno ne mogu ublažiti rastuće napetosti.

Sve to ukazuje na zabrinjavajući razvoj globalne sigurnosne situacije. Ostaje za vidjeti kako će međunarodna zajednica odgovoriti na Trumpovu objavu i koje će daljnje korake Rusija i druge nacije poduzeti u ovoj napetoj utrci u nuklearnom naoružanju.