Izazovi upotrebe prostora: sateliti, šteta na okolišu i globalni interesi

Izazovi upotrebe prostora: sateliti, šteta na okolišu i globalni interesi

Upotreba prostora nosi i mogućnosti i rizike. Iako nam sateliti omogućuju korištenje korisnih usluga kao što su navigacijski sustavi i vremenske prognoze u svakodnevnom životu, stvaraju se i izazovi poput svemirskog otpada i mogućih oštećenja okoliša uzrokovanih sudarima ili padajućim dijelovima. 70 država širom svijeta trenutno je aktivno u svemiru, osim privatnih tvrtki koje preuzimaju državne zadatke i obavljaju ekonomske interese.

Austrija je također zainteresirana za prostor i prvenstveno slijedi ekonomske i znanstvene ciljeve. Austrijska svemirska strategija 2030+ predviđa jačanje domaćih tvrtki i istraživačkih institucija u ključnim tehnologijama. Drugi je cilj promicanje održivosti i na zemlji i u svemiru.

Počeci svemirske uporabe vraćaju se u 1957. kada je Sovjetski Savez poslao prvi satelit, Sputnik 1, u Zemljinu orbitu. Samo dvanaest godina kasnije, 1969. godine, Neil Armstrong bio je prva osoba koja je ušla u Mjesec. Austrija je malo kasnije ušla u svemirsku utrku. Prva dva austrijska satelita pokrenuta su tek 2013. godine. Nedavno je tvrtka Tu Graz poslala satelit da mjeri ledeni poklopac zemlje u svemir.

Unatoč napretku, još uvijek postoji mnogo izazova s ​​kojima se treba nositi. Ne postoje obvezujuće pravila za upotrebu prostora, posebno s obzirom na rastuće vojne aktivnosti u svemiru. Austrija bi u tome mogla igrati važnu ulogu jer su pitanja ureda Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Beču. Predstavnici 102 države članice sastaju se svake godine kako bi promicali mirnu suradnju u svemiru.

Upotreba prostora je, dakle, uzbudljivo i obećavajuće područje koje ne nudi samo ekonomske i znanstvene mogućnosti, već i za globalnu suradnju zahtijeva prevladavanje povezanih izazova.