Danska se naoružava: oružjem dugog dometa protiv ruske prijetnje!

Danska se naoružava: oružjem dugog dometa protiv ruske prijetnje!

Danska je najavila značajan korak u obnovi svoje obrambene politike. Danska vlada planira kupiti dalekometno precizno oružje kako bi ojačala i sposobnost odvraćanja NATO saveza i nacionalnu sigurnost. Premijerka Mette Frederiksen opisala je ovaj korak kao "promjenu paradigme" u danskoj obrambenoj politici. Međutim, detalji o vrstama oružja, rasporedu i troškovima trenutno nisu jasni. Prema ministru obrane Troelsu Lundu Poulsenu, ovi sustavi oružja mogli bi se sastojati od projektila ili bespilotnih letjelica dizajniranih za neutraliziranje prijetnji na neprijateljskom teritoriju. Namjensko tijelo za nabavu procijenit će tržište i odabrati odgovarajuće sustave za provedbu ovih planova.

Posljedica ove političke odluke dio je šireg programa ponovnog naoružavanja koji je započeo nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. S obzirom na trenutnu sigurnosnu situaciju u Europi, danski parlament odlučio je drastično povećati izdvajanja za obranu. Danske tajne službe trenutno ne vide neposrednu opasnost od napada na Dansku, ali Rusiju ocjenjuju kao stvarnu prijetnju NATO-u. Frederiksenov moto je “Kupujte, kupujte, kupujte!” potrošeno za napredovanje ofenzive vojnog povećanja.

Kritike iz Rusije i povećanje potrošnje

Nije se dugo čekalo na reakciju Rusije. Ruski veleposlanik u Danskoj Vladimir Barbin opisao je planove kao "čisto ludilo" i upozorio na prijetnju nuklearne sile. Što se tiče ovih upozorenja, Frederiksen je odbacio ruske izjave kao pokušaj zastrašivanja i ponovio da na Dansku neće utjecati. Nabave planirane u sklopu ove nadogradnje uključuju i protuzračne sustave europskih proizvođača čija je ukupna vrijednost oko 7,8 milijardi eura.

Što se tiče budućih troškova za obranu, Danska planira uložiti gotovo sedam milijardi eura kroz fond za ubrzanje za 2025. i 2026. To bi rezultiralo da troškovi za obranu dosegnu više od tri posto bruto domaćeg proizvoda, što je najviša razina u 50 godina. U 2024. potrošnja je već povećana na 2,4 posto, nakon što je Danska godinama bila ispod granice od dva posto koju zahtijeva NATO.

Geopolitička situacija

Danska vlada brzu provedbu ove politike ponovnog naoružavanja opravdava trenutnom prijetnjom Rusije. Frederiksen upozorava da bi mogući mirovni sporazum u ukrajinskom sukobu po uvjetima Moskve mogao dodatno ugroziti sigurnost u regiji. Dansko ministarstvo obrane također je upozorilo da bi Rusija mogla izgraditi vojne snage za napad na zemlje NATO-a unutar dvije godine od mogućeg završetka rata. Dan Smith, direktor instituta SIPRI, ističe potrebu za diplomatskim rješenjem i kompleksnost obrane, bez obzira na strategiju ubrzanog naoružanja. Dok veliki sustavi naoružanja često nisu odmah dostupni, manje oružje moglo bi se proizvesti brže, što Danska nastoji riješiti zbog hitnosti sigurnosne situacije.

Ukratko, ovim mjerama Danska daje jasan odgovor na promjenjiv geopolitički krajolik i usklađuje svoju obrambenu strategiju kako bi osigurala nacionalnu i međunarodnu sigurnost. Odlučan stav danske vlade zasigurno će utjecati na rasprave NATO-a o zajedničkim sigurnosnim strategijama i privući pozornost, posebice u Europi.

Za više informacija pogledajte članke iz kruna, Ogledalo i dnevne vijesti.