Austrija izdaje 3,4 milijarde eura duga - FPö podiže alarm!

Austrija izdaje 3,4 milijarde eura duga - FPö podiže alarm!

Wien, Österreich - Austrija je od 2000. godine izdala oko 3,4 milijarde eura. Doneseni dugovi prvenstveno se odnose na zemlje poput Kameruna, Konga, Iraka i Kube.

Iznosi doneseni iznosi značajne iznose, uključujući 1,674 milijarde eura u Irak, 599 milijuna eura u Kamerunu i 234 milijuna eura u Nigeriju. Prema FPöu, postoje i otvorene tvrdnje za zemlje poput Sjeverne Koreje i Grčke, koje sadrže ukupno 1,67 milijardi eura. FPö kritičari postavljaju pitanje zašto Austrija ne pokušava povratiti ta sredstva.

Kritika dužničke politike

Ministar financija Marterbauer, s druge strane, odnosi se na međunarodne obveze i ugovore o razvoju koji osiguravaju restrukturiranje duga. Zauzvrat, FPö zahtijeva restriktivniju upotrebu javnih fondova i temeljno revidiranu politiku duga. Pita se zašto austrijski novac teče u te zemlje bez otplate.

Pored toga, postoje opravdane zabrinutosti zbog arhitekture duga na globalnoj razini. EU blokira važne reforme, što bi omogućilo poštenu i uravnoteženu izreku o zemljama na globalnom jugu. Na tim se bavi koordinacijski ured na konferenciji austrijskog biskupa Hannah Angerbauer, koja zahtijeva sveobuhvatnu dekret o dugu i novu međunarodnu arhitekturu duga pod vodstvom UN -a na četvrtoj međunarodnoj konferenciji u Sevilli.

Međunarodne dimenzije dužničke krize

Trenutni podaci pokazuju da oko 3,3 milijarde ljudi živi u zemljama koje troše više za usluge grešaka nego za zdravlje ili obrazovanje. Izazovi s kojima se suočavaju zemlje u razvoju povećavaju se nedovoljnim oporezivanjem, korupcijom i slabim financijskim upravljanjem. Prema saveznom ministarstvu financija, nije rijetkost da države s neodrživim državnim financijama trebaju strukturu duga kako bi se osigurala njihova ekonomska stabilnost. Na primjer, već su se odvijali sporazumi o liječenju duga sa zemljama poput Chada i Sambije.

Da bi se održivo nosio s krizom duga, zajednički okvir G20 za liječenje duga je središnji instrument. Ovaj okvir omogućava koordiniranu strukturu duga i integrira nove vjerovnike poput Kine i Indije. Vanjski dug zemalja s niskim i srednjim dohotkom sada je dosegao ukupno oko 1.071 milijardi dolara, što naglašava hitnost koorgeniranih međunarodnih rješenja.

Globalna dužnička kriza, prema nadbiskupu Gabriele Caccia, predstavlja središnju prepreku holističkom razvoju ljudi. Potreba za odgovornom i pravednom međunarodnom arhitekturom duga postaje sve jasnija. Austrija i druge zemlje zahtijevaju ne samo da preispitaju vlastitu politiku duga, već i da aktivno sudjeluju u reformi globalnih financijskih struktura.

U trenutnoj političkoj raspravi ključno je da javna sredstva teče ne samo u oklopu, već i u borbi protiv siromaštva i održivog razvoja. Podrška inovativnim konceptima poput konvencije UN -a o poreznoj konzistenciji mogla bi pomoći Austriji da zatvori porezne rupe i istodobno da doprinesu globalnoj pravdi.