Bez maltretiranja u BORG-u: Bivši razredni kolega napadača iz Graza

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Bivši razredni kolega napadača iz Graza ne vidi zlostavljanje kao uzrok. Izvješće i pozadinske informacije o kaznenom djelu 18.06.2025.

Ein ehemaliger Klassenkamerad des Grazer Amokläufers sieht kein Mobbing als Ursache. Bericht und Hintergründe zur Tat vom 18. Juni 2025.
Bivši razredni kolega napadača iz Graza ne vidi zlostavljanje kao uzrok. Izvješće i pozadinske informacije o kaznenom djelu 18.06.2025.

Bez maltretiranja u BORG-u: Bivši razredni kolega napadača iz Graza

Dana 18. lipnja 2025. anonimni bivši razrednik Graza, koji je dospio na naslovnice kao revolveraš, objavio je šokantne dojmove iz školskih dana. Prema ovom 5min.at bio je dvije godine u istom razredu s kasnijim počiniteljem u BORG Dreierschützengasse. Njih dvoje su navodno sjedili jedno pored drugoga u nekim razredima i imali su kratko prijateljstvo. Bivši razrednik kaže da je počinitelj bio suzdržan i da je malo razgovarao s kolegama.

Društvena izolacija ozbiljna je karakteristika počinitelja. Nikada nije imao kontakt s drugim učenicima, nikada nije sjedio u kantini i vrijeme je provodio isključivo na nastavi. Razrednik je naglasio da nije primijetio nikakvo maltretiranje prema kasnijem napadaču. Ova izjava je u oštrom kontrastu s čestom percepcijom zlostavljanja u školama, jer prema Bildung Stmk, otprilike svako deseto dijete ili mlada osoba u Austriji je žrtva zlostavljanja.

Zlostavljanje u školama

Zlostavljanje opisuje štetno i antisocijalno ponašanje koje se često provodi tijekom dugog vremenskog razdoblja. Cilj je povrijediti ili ozlijediti slabije ljude. Tipične karakteristike su neravnoteža moći između pogođenih i opetovano, agresivno ponašanje. Učinci zlostavljanja su ozbiljni: kreću se od smanjenog samopoštovanja do trajnih psiholoških oštećenja. Stoga je bitno da se u školama poduzmu preventivne mjere kako bi se to spriječilo.

Prema trenutnoj anketi Statista, više od 12% učenika je barem jednom bilo izloženo maltretiranju od strane školskih kolega. Mišljenja o školskoj klimi su različita, otkriva istraživanje DAK-a, koje pokazuje da je četvrtina školske djece pogođena barem jednom mjesečno. Ovo naglašava ogroman pritisak s kojim se djeca suočavaju i poteškoće koje imaju u izvlačenju iz situacija zlostavljanja na vlastitu odgovornost.

Potreba za akcijom i podrškom

Preporuke za borbu protiv zlostavljanja su jasne. Škole bi trebale provoditi ciljane mjere za poboljšanje klime u razredu. Programe prevencije nasilja treba integrirati u svakodnevni školski život. Također je važno da roditelji i učitelji budu na oprezu kako bi rano prepoznali zlostavljanje i intervenirali.

Iako Grazerova bivša kolegica iz razreda nije primijetila nikakvo nasilje, rasprava o ovoj temi ostaje iznimno relevantna. To je ozbiljan problem koji pogađa i mlade i odrasle i zahtijeva pozornost svih uključenih u stvaranje sigurnog okruženja punog poštovanja.