Mladi na poljoprivrednom simpoziju raspravljaju o budućnosti laboratorijskog mesa

Mladi na poljoprivrednom simpoziju raspravljaju o budućnosti laboratorijskog mesa

U sklopu simpozija mladih u poljoprivredi u HBLA Pitzelstätten 15. listopada vodila se živa rasprava o temi laboratorijskog mesa. Preko 500 učenika i stručnjaka iz koruškog poljoprivrednog školskog sustava okupilo se kako bi razgovarali o prednostima i nedostacima ove nove metode proizvodnje mesa.

Direktorica HBLA Pitzelstätten, Johanna Michenthaler otvorila je skup i istaknula koliko je važno mladima dati uvid u aktualna kretanja u poljoprivredi. “Samo oni koji su se informirali mogu formirati informirano mišljenje i aktivno sudjelovati u raspravama”, objasnila je. Ova razmjena ima za cilj pomoći studentima da se nose s izazovima moderne poljoprivrede.

Znanstvena načela i mišljenja

Tijekom događaja Aleksandra Fuchs, molekularna biologinja iz Austrijskog centra za industrijsku biotehnologiju u Grazu, objasnila je znanstvene principe laboratorijske proizvodnje mesa. Naglasila je da se u laboratoriju može proizvesti do 2000 kilograma mesa u šest tjedana koristeći samo pola kubičnog centimetra mišićnog tkiva. Fuchs ovu metodu vidi kao potencijalno rješenje za globalnu sigurnost hrane i smanjenje patnje životinja.

Hannes Royer, farmer i osnivač udruge "Zemlja stvara život", osvrnuo se na strahove koje mnogi tradicionalni farmeri imaju o učincima laboratorijskog mesa. Zalagao se za političke mjere koje podržavaju austrijski kulturni krajolik i naglašavaju važnost stočarstva za održivu poljoprivredu.

Također je bio prisutan Fritz Fahrer, molekularni biolog sa Sveučilišta u Grazu, koji je govorio o emisiji CO2 laboratorijskog mesa. Aktualne studije pokazuju da su emisije trenutačno veće nego kod konvencionalnog mesa zbog velike potrošnje energije. Osim toga, trenutačno nedostaju dugoročne studije koje ispituju zdravstvene učinke konzumacije laboratorijskog mesa.

Angažirane studentske rasprave

Ključna točka događaja bio je angažman studenata koji su imali priliku postavljati pitanja i iznositi svoje stavove o temi. Rasprava se posebno zahuktala kada je riječ o utjecaju laboratorijskog mesa na malu regionalnu poljoprivredu te o ekološkim i etičkim aspektima.

Mladi sudionici bili su spremni na kritički pristup izazovima i pokazali su visoku razinu odgovornosti. Njihova individualna razmišljanja i argumenti pomogli su u poticanju višestrane rasprave koja je odražavala značajan interes za održiva rješenja u poljoprivredi.

Općenito, simpozij mladih o poljoprivredi bio je platforma za detaljne rasprave o laboratorijskom mesu i njegovoj ulozi u budućnosti poljoprivrede. Mnoštvo mišljenja i znanstvenih perspektiva sigurno će imati dugoročnog odjeka u bavljenju ovim obećavajućim temama.