Toplinski val izaziva uzbunu: otkrivene nove brojke o smrti od vrućina!

Toplinski val izaziva uzbunu: otkrivene nove brojke o smrti od vrućina!

Trenutačni izvještaji o navodnom udvostručenju smrti od vrućina tijekom nedavnog toplinskog vala u Europi temelje se na modeliranju Imperial Collegea u Londonu. Međutim, ovu reprezentaciju dovode u pitanje preliminarne brojke o smrtnosti s platforme Euromomo koju financira EU, koje ne pokazuju prekomjernu smrtnost. Glasno exxpress.at U većini europskih zemalja tijekom toplinskog vala nije zabilježena iznadprosječna smrtnost.

Došlo je do blagog porasta smrtnosti u Španjolskoj u 26. kalendarskom tjednu te u Portugalu i Nizozemskoj u 27. kalendarskom tjednu. Međutim, u svim ostalim zemljama nije umrlo više ljudi od očekivanog. Platforma Euromomo uspoređuje podatke o smrtnosti iz 27 europskih zemalja, a podržavaju je EU agencija ECDC i WHO. Preliminarne brojke treba promatrati s oprezom, ali su se pokazale pouzdanima tijekom pandemije korone.

Znanstvene analize mortaliteta od topline

Profesorica istraživanja klime Friederike Otto također je komentirala modeliranje koje procjenjuje dodatne smrtne slučajeve u dvanaest europskih gradova. Kako pokazuje studija, oko 2300 smrtnih slučajeva može se pripisati ovom ekstremnom vremenu tijekom toplinskog vala od 23. lipnja do 2. srpnja 2025. Gotovo tri puta više nego bez utjecaja klimatskih promjena, naglašava iwr.de.

U prvih pet gradova dodatne smrti povezane s klimatskim promjenama raspoređene su na sljedeći način: Milano s 320, Barcelona s 286 i Pariz s 235. Ovi rezultati studije dio su šire analize povijesnih vremenskih podataka i pokazuju ulogu klimatskih promjena u smrtima povezanima s vrućinom.

Klimatske promjene i smrtnost

Smrtnost stanovništva podložna je sezonskim fluktuacijama i veća je u zimskim mjesecima nego u ljetnim mjesecima. To dokazuju statistički podaci tijekom desetljeća dobi.at može se naći. Posebnu opasnost predstavljaju toplinski valovi jer se u mnogim europskim zemljama mortalitet od svih uzroka bilježi na temelju studija, a u Austriji se mortalitet prati, primjerice, na temelju podataka o mortalitetu i dnevnih mjerenja temperature zraka.

Vrući tjedni definiraju se kao tjedni s noćnim temperaturama iznad 18°C, dok hladni tjedni imaju barem jedan dan s temperaturama ispod 0°C. Ove definicije i statistički modeli pomažu u određivanju smrtnosti uzrokovane vrućinom u malim razmjerima. Cilj ovih analiza je pomoći nadležnim tijelima i pružateljima zdravstvenih usluga da na vrijeme prepoznaju povećane potrebe za opskrbom tijekom vrućih razdoblja.

Sveukupno, aktualne rasprave o smrti od vrućine i odgovarajući podaci pokazuju koliko je važno napraviti utemeljenu procjenu učinaka klimatskih promjena i pravilno interpretirati meteorološke učinke.