Groblja u Villachu: Kulturna mjesta susreta i prirodne raznolikosti!

Groblja u Villachu: Kulturna mjesta susreta i prirodne raznolikosti!

Groblja u Villachu postaju sve važnija, posebno oko blagdana Svih svetih. Grad planira ta mjesta osmisliti ne samo kao mjesta sjećanja, već i kao mjesta susreta. Dogradonačelnica Sarah Katholnig najavila je da će se ubuduće više kulturnih i društvenih događanja održavati u svečanim dvoranama groblja. To odražava rastući trend integriranja groblja kao aktivnih životnih prostora unutar grada i popraćeno je različitim oblicima oproštaja, uključujući zidove s urnama i ukope na drveću.

Dom pokojnika prostire se na više od 16.000 grobnih mjesta u Villachu, o kojima brine urbana zelena služba. Ova groblja nisu samo mjesta sjećanja, već i važne zelene površine koje podržavaju visoku razinu bioraznolikosti. Cvjetne livade, stara stabla i raznolik svijet ptica i kukaca stvaraju skladan okoliš koji pridonosi bliskosti građana s prirodom. Umjetnički elementi koji sve više oblikuju izgled ovih mjesta čine ih posebnim dijelom urbanog života.

Posebna događanja oko Svih svetih

Jedan od najvažnijih datuma uz blagdan Svih svetih u Villachu je polaganje počasnih vijenaca na počasnim grobovima 1. studenoga, nakon čega će u svečanoj dvorani na središnjem groblju u 18 sati uslijediti blagdan Svih svetih s Ingrid Jahn. Blagoslovi grobova odvijaju se na ovaj dan u različito vrijeme na nekoliko mjesta:

• 10:00 Uhr – Maria Gail
• 11:30 Uhr – Waldfriedhof/Mittewald
• 14:00 Uhr – Friedhof St. Martin
• 14:45 Uhr – Waldfriedhof
• 14:30 Uhr – Zentralfriedhof, Gedenkfeier in der Zeremonienhalle
• 14:00 Uhr – St. Ruprecht
• 15:15 Uhr – Zauchen
• 16:00 Uhr – St. Ulrich

Događaji 2. i 3. studenog nadopunjuju odavanje počasti pokojnicima i potiču na razmišljanje o životu i smrti.

Povijesni razvoj grobljanske kulture

Put prema današnjim grobljima obilježen je dugom poviješću. Kako izvješćuje Planet Wissen, prva grobna mjesta za srednju klasu pojavila su se u starom Egiptu te među Grcima i Rimljanima, dok su siromašniji ljudi često pokapani izvan gradovima. Dolaskom kršćanstva počela su se graditi zajednička grobna mjesta koja su se dalje razvijala kroz stoljeća. Uvođenje groblja izvan gradova u 14. stoljeću bio je još jedan važan korak u vođenju računa o higijenskim uvjetima.

Današnja njemačka kultura groblja rezultat je tih povijesnih razvoja. Prema UNESCO-u, obuhvaća različite kulturne izričaje koji uključuju rituale za individualnu obradu tuge i dizajn grobova kao vrtova sjećanja. Ova kultura je dinamična i razvija se, posebice s obzirom na sve veći trend ukopa sa žarama, što utječe na izgled groblja i kulturu življenja.

Groblja su stoga mnogo više od posljednjih počivališta; Oni su živa mjesta susreta, sjećanja i kulturnog razvoja koji se nastavljaju razvijati u skladu s prirodom i potrebama zajednice.