Gradonačelnik Ludwig bere grožđe na vrhuncu berske berbe
Gradonačelnik Ludwig podržava berbu grožđa na Schwarzenbergplatzu – fokus je na Beču kao jedinstvenoj vinskoj metropoli.

Gradonačelnik Ludwig bere grožđe na vrhuncu berske berbe
Dana 23. listopada 2025. održana je tradicionalna berba grožđa na Schwarzenbergplatzu u središtu Beča u koju je aktivno sudjelovao i gradonačelnik Michael Ludwig. Beč je jedina milijunska metropola koja se može pohvaliti značajnom proizvodnjom vina unutar granica svog grada. Ovdje se nalazi oko 600 hektara vinograda, a najmanji vinograd nalazi se na Schwarzenbergplatzu. Ludwig je na priredbi rezao lozu s oko 60 trsova, a podržali su ga i počasni gosti poput katedralnog svećenika Tonija Fabera i bečke vinske princeze Anne Langes.
Berba grožđa označava kraj glavne sezone berbe i smatra se pozitivnom ove godine. Vinska industrija u Beču osigurava oko 12.000 radnih mjesta i ostvaruje bruto dodanu vrijednost od 880 milijuna eura u 2023. Udio sorti grožđa je zapanjujući: oko 80% površina zasađeno je bijelim vinskim sortama, dok se na 20% proizvode crvena vina. Najčešće sorte grožđa su Grüner Veltliner, Riesling, Pinot Blanc, Chardonnay i Welschriesling. Godišnje se proizvede oko 25.000 hektolitara vina, što naglašava važnost vinogradarstva za grad.
Povijesni kontekst vinogradarstva u Beču
Tradicija vinogradarstva u Beču seže u antičko doba, s dokazanim vinogradima koji se u dokumentima spominju već u 12. stoljeću. Vinogradarstvo nije bilo samo dio svakodnevnog života, već i čimbenik ekonomskog uspjeha koji je pridonio prosperitetu Beča sve do 16. stoljeća. Godine 1276. car Rudolf von Habsburg zaprijetio je devastacijom bečkih vinograda, što ilustrira povijesnu važnost vinogradarstva. Tijekom opsade Beča 1485. kralj Matija Korvin dopustio je građanima berbu vina, što je gradu dobro došlo u kriznim vremenima.
U prošlosti je vino iz Bečkih vinskih planina bilo važan potrošač i izvozna roba. Godine 1445. iz Beča je izvezeno 140.000 hektolitara vina. Međutim, u 17. stoljeću dolazi do opadanja vinogradarstva zbog rasta grada nakon turske opsade 1683. Beč je danas ponovno jedan od važnih proizvođača vina u Austriji te je 2013. proglašen 9. regijom DAC s "Bečkim mješovitim setom DAC".
Današnji vinski krajolik u Beču
Trenutačno oko 400 vinogradara upravlja s oko 640 hektara vinograda u Beču. Glavna područja uzgoja protežu se od Bisamberga na sjeverozapadu do 23. okruga na jugu, posebno na obroncima Kahlenberga i Nussberga. Među mjestima koja rastu posebno se ističu Nussdorf, Grinzing i Neustift am Walde. Najčešće sorte bijelih vina su Grüner Veltliner, Riesling i Pinot Blanc, dok se sorte crnih vina uglavnom sastoje od Blauer Zweigelta i Pinot Noira. Otprilike 23% obradive površine u Beču koristi se za organsko vinogradarstvo, što grad stavlja na čelo organskog vinogradarstva u Austriji.
Sve u svemu, jasno je da vinogradarstvo u Beču nema samo dugu tradiciju, već je i središnji dio bečke kulture i gospodarstva. Godišnje proslave berbe grožđa, na kojima se zajednica okuplja, svjedoče o duboko ukorijenjenoj vezi koju Bečani imaju sa svojim vinogradima.
presse.wien.gv.at javlja da...
geschichtewiki.wien.gv.at opisuje povijesni razvoj...
wikipedia.org nudi opsežan pregled...