Mirovinska reforma pod pritiskom: Je li početna dob napokon podignuta?

Mirovinska reforma pod pritiskom: Je li početna dob napokon podignuta?

Laimgrubengasse 10, 1060 Wien, Österreich - U Austriji je mirovinski sustav sve više pod pritiskom. Ingrid Korosec, predsjednik Austrijskog starijeg udruženja, sada zahtijeva prilagodbu činjeničnog umirovljenja u zakonsku dob od 65. godine. Prema Korosecu, ova bi mjera uštedjela oko 2,8 milijardi eura godišnje. Pored toga, početna dob za žene bit će prilagođena muškarcima do 2033. godine, što bi moglo smanjiti državne potpore za ukupno oko 10 milijardi eura. Trenutno oko 44 posto ljudi u dobi od 55 i 64 godine ne završava svoje korisno zaposlenje na redovnom raskidu, već na bolovanju ili nezaposlenosti. Podaci pokazuju da su muškarci u 2023. bili samo 62,2 godine u prosjeku, što naglašava hitnost ovih reformi. KoroSEC apelira na one koji su odgovorni u vladi da isporuče činjenice i da djeluju brzo umjesto da potiču strahove, poput "https://www.ots.at/presseaus-sung/ots_20241219_ots0135/korosec-anpcik-an- antestalter-10-rt."

Politički izazovi i budućnost mirovinskog sustava

Posljednja sveobuhvatna reforma mirovinskog sustava bila je prije 20 godina, a mnogi stručnjaci upozoravaju da pritisak na reformu raste. Christoph Badelt, predsjednik fiskalnog vijeća, naglašava da će starenje tvrtke negativno utjecati na troškove mirovine i skrbi. To bi u budućnosti moglo dovesti do značajnih financijskih opterećenja. Jedno od mogućih rješenja bilo bi postupno povećanje statutarne mirovine s obzirom na povećani životni vijek. Trenutno se muškarci u prosjeku povlače oko 62 godine, a žene oko 60, što podsjeća na uvjete 1970 -ih. Komisija za mirovinsku sigurnost osnovana je 2017. godine kako bi nadzirala financijsku stabilnost mirovinskog sustava. Nova predsjedateljica, Christine Mayrhuber, prihvaća ovaj izazov, poput izvještava o tisku .

Izazovi su jasni: izdaci za zakonsko mirovinsko osiguranje moglo bi se povećati sa 12,7 milijardi eura na 21,8 milijardi eura do 2028. godine. To je uzrokovano sve većim brojem pristupa mirovini i visokom inflacijom. Unatoč suprotnim prognozama onih koji su odgovorni u Ministarstvu društvenih poslova, postoji potreba za djelovanjem za uspješno izvršavanje prilagodbi. Međutim, stranke -političke rasprave često su u prvom planu, dok bitne reforme padaju usput. Jasno je da mirovinski dijalog mora postići novu razinu ozbiljnosti i transparentnosti kako bi se omogućile pozitivne promjene.