Mirovinska reforma pod pritiskom: Hoće li se konačno podići dobna granica?

Mirovinska reforma pod pritiskom: Hoće li se konačno podići dobna granica?

U Austriji je mirovinski sustav pod sve većim pritiskom. Ingrid Korosec, predsjednica Austrijske udruge starijih građana, sada traži da se stvarna dob za odlazak u mirovinu prilagodi zakonskoj dobi od 65 godina. Prema Korosecovim riječima, tom mjerom država bi uštedjela oko 2,8 milijardi eura godišnje. Osim toga, početna dob za žene bit će izjednačena s onom za muškarce do 2033., što bi moglo smanjiti državne subvencije za oko 10 milijardi eura. Trenutačno oko 44 posto ljudi u dobi od 55 do 64 godine prekida radni odnos ne redovnim otkazom, već bolovanjem ili nezaposlenošću. Brojke pokazuju da su 2023. muškarci u prosjeku radili samo do dobi od 62,2 godine, što naglašava hitnost ovih reformi. Korošec poziva odgovorne u vlasti da, umjesto raspirivanja strahova, daju činjenice i brzo djeluju OTS.at prijavio.

Politički izazovi i budućnost mirovinskog sustava

Od posljednje cjelovite reforme mirovinskog sustava prošlo je 20 godina, a mnogi stručnjaci upozoravaju da pritisak na reformu raste. Christoph Badelt, predsjednik Fiskalnog vijeća, naglašava da će starenje društva imati negativan utjecaj i na mirovine i na troškove skrbi. To bi moglo dovesti do značajnih financijskih opterećenja u budućnosti. Moguće rješenje bilo bi postupno povećanje zakonski propisane dobi za odlazak u mirovinu s obzirom na duži životni vijek. Trenutačno muškarci u mirovinu u prosjeku odlaze sa oko 62 godine, a žene sa oko 60 godina, što podsjeća na stanje iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Komisija za mirovinsko osiguranje osnovana je 2017. godine radi praćenja financijske stabilnosti mirovinskog sustava. Nova predsjednica, Christine Mayrhuber, preuzima ovaj izazov izvještava tisak.

Izazovi su jasni: rashodi za zakonsko mirovinsko osiguranje mogli bi se povećati s 12,7 milijardi eura na 21,8 milijardi eura do 2028. To je zbog sve većeg broja ljudi koji pristupaju mirovini i visoke inflacije. Unatoč suprotnim predviđanjima odgovornih u Ministarstvu socijalnih poslova, potrebno je nešto poduzeti kako bi prilagodbe bile uspješne. Ali stranačke političke rasprave često zauzimaju središte pozornosti, dok bitne reforme ostaju po strani. Jasno je da mirovinski dijalog mora dosegnuti novu razinu ozbiljnosti i transparentnosti kako bi se omogućile trajne pozitivne promjene.