Zločini iz brončanog doba: Kanibalizam šokirao Somerset!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Arheolozi otkrivaju brutalno nasilje i kanibalizam koji su vladali Somersetom prije 4000 godina, mijenjajući naš pogled na brončano doba.

Archäologen enthüllen, dass vor 4.000 Jahren in Somerset brutale Gewalt und Kannibalismus herrschten, was unser Bild der Bronzezeit verändert.
Arheolozi otkrivaju brutalno nasilje i kanibalizam koji su vladali Somersetom prije 4000 godina, mijenjajući naš pogled na brončano doba.

Zločini iz brončanog doba: Kanibalizam šokirao Somerset!

Stravična otkrića iz brončanog doba: kanibalizam u Britaniji?

Šokantno otkriće iz britanske prapovijesti izaziva pomutnju! Arheolozi su otkrili najkrvavije tragove masakra koji se dogodio prije gotovo 4000 godina u Somersetu u Engleskoj. Ostaci najmanje 37 osoba, uključujući muškarce, žene i djecu, pričaju mračnu priču o nasilju i kanibalizmu.

Nalazište, koje je otkriveno prije otprilike 50 godina, sadrži ljudske ostatke s tragovima posjekotina i ugriza. Ovi jezivi znakovi nagovještavaju nasilni masakr koji je zbrisao cijelu zajednicu u jednom, razornom događaju. Kosti su bačene u 15 metara duboko vapnenačko okno, a uništavanje lubanja upućuje na brutalno ubojstvo.

Što je otkriveno?

U jednoj trenutna studija Znanstvenici su pregledali oko 3000 fragmentiranih kostiju koje su speleolozi u Charterhouse Warrenu iskopali 1970-ih. Ovi ostaci, zanemareni desetljećima, pokazuju da nasilje nije bilo potaknuto nedostatkom hrane ili resursa. Osim ljudskih ostataka pronađene su i kosti goveda, što ukazuje na adekvatnu zalihu hrane.

Analiza pokazuje da gotovo polovica posmrtnih ostataka potječe od tinejdžera i djece. Ovo sugerira da je cijela zajednica izbrisana u jednom, razornom incidentu. Kosti imaju brojne rezove, a na nekima čak i tragove ljudskih ugriza, što ukazuje na kanibalizam.

Razlozi nasilja

Istraživači se slažu da nasilje vjerojatno nije rezultat gladi ili nedostatka resursa. Nema dokaza o etničkim napetostima ili natjecanju između različitih skupina na mjestu. Umjesto toga, sukob je mogao biti potaknut krađom, posebice stoke, ili društvenim razmiricama. Brutalne ozljede upućuju na to da su žrtve bile iznenađene i namjerno ubijene.

Rick J. Schulting, glavni autor studije, objašnjava da takva arheološka otkrića proširuju naše razumijevanje ljudskog nasilja kako u prošlosti tako iu sadašnjosti. “Ekstremno nasilje koje se ovdje vidi vjerojatno nije izolirani incident”, kaže on. “Rođaci žrtava možda su tražili osvetu, što je moglo dovesti do začaranog kruga nasilja u regiji.”

Studija dovodi u pitanje ideju o mirnoj Britaniji brončanog doba i pokazuje da su te zajednice bile prilično sposobne za nasilje velikih razmjera. Dokazi o infekcijama kuge u zubima dvoje djece sugeriraju da je bolest možda povećala napetosti.

Otkrića bacaju novo svjetlo na brončano doba i pokazuju da kanibalizam nije bio samo mehanizam preživljavanja, već se može promatrati i kao namjerni čin dehumanizacije žrtava.

Arheološki nalazi iz ovog razdoblja nisu samo od lokalnog interesa. Oni pokazuju da se kanibalizam javljao sporadično kroz povijest, često u specifičnim ritualima ili kontekstima preživljavanja. U Europi je manje od 10 posto poznatih mjesta povezano s kanibalizmom, što sugerira da to nije bila norma.

Otkrića iz Somerseta snažan su podsjetnik na tamne strane ljudske povijesti i izazivaju nas da preispitamo svoje gledište o brončanom dobu i društvenim praksama tog vremena.