Afganistanske žene bez prava: aktivistica traži međunarodnu pomoć!

Afganistanske žene bez prava: aktivistica traži međunarodnu pomoć!

U Afganistanu žene i djevojke trpe veliku diskriminaciju zbog talibanskih restriktivnih mjera. Prema afganistanskoj aktivistici Tahmini Salik, koja sudjeluje na konferenciji o “rodnom apartheidu” u Beču, djevojčicama je dopušteno školovanje samo do 6. razreda te su potpuno izgubile pristup srednjim školama i sveučilištima. Ova situacija učinila je Afganistan jedinom zemljom u kojoj je ženama i djevojčicama potpuno zabranjeno pohađanje škole. Salik naglašava da ženama nije dopušteno putovati bez muškog pratioca i da je izlazak iz kuće strogo ograničen. Žene ne smiju javno govoriti, što dovodi do potpunog utišavanja njihovog glasa u društvu. Ove informacije bilježe u izvješću Kleine Zeitung.

Patnja afganistanskih žena je ogromna: mnoge su bile zatvorene, mučene ili čak silovane. Cenzura medija dodatno je otežala dobivanje informacija jer je većina afganistanskih medija sada pod kontrolom talibanskog režima. Prosvjedi su se uglavnom preselili na internet, sa strahom da će internet biti zatvoren, što će ugroziti linije komunikacije s dijasporom. Salik poziva svijet da prizna šokantne uvjete u Afganistanu i kritizira šutnju međunarodne zajednice.

Sustavno ugnjetavanje i međunarodna odgovornost

UN je također označio situaciju kao "rodni apartheid", izraz koji opisuje visoku razinu diskriminacije s kojom se suočavaju milijuni žena i djevojaka diljem svijeta. UN Women poziva na trenutnu globalnu akciju u borbi protiv nepravdi koju je ozakonio talibanski islamski pravni sustav. Prema tome, više od polovice afganistanskih žena doživljava masovna ograničenja u društvenom sudjelovanju zbog zabrane obrazovanja. Statistike pokazuju alarmantne brojke: 1,1 milijun djevojčica isključeno je iz škole, a preko 100 000 žena uskraćen je pristup sveučilištima, povećavajući rizik za majke i novorođenčad za najmanje 50%.

Osnaživanje žena središnja je briga kojoj se posvećuje pozornost i na međunarodnoj razini. Rasprava o pravnoj zaštiti afganistanskih žena posljednjih se mjeseci zahuktala. Odlučujućom presudom Europskog suda pravde (ECJ) sustavno ugnjetavanje žena u Afganistanu prepoznato je kao progon na temelju spola i potvrđeno da afganistanske žene ne moraju dokazivati ​​individualni progon u postupku azila. Ovo je veliki korak prema zaštiti afganistanskih žena u Europi, koji je nastao kao odgovor na diskriminatorne zakone koje provode talibani.

Međunarodne tjeralice i daljnji koraci

Dana 23. siječnja 2025., glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) zatražio je međunarodne uhidbene naloge protiv talibanskih vođa na temelju progona na temelju spola. Ovaj zahtjev naglašava potrebu da se ne dopusti da kršenja ljudskih prava prođu nekažnjeno. Međunarodne tjeralice znak su da se progon afganistanskih žena smatra "bez presedana" i "u tijeku". Iako se ICC oslanja na suradnju država članica, on šalje snažan signal da takve zločine treba privesti pravdi.

Osim pravnog razvoja, aktivisti i pravni stručnjaci sve više vode kampanje za priznavanje rodnog aparthejda prema međunarodnom pravu. O novoj konvenciji o zločinima protiv čovječnosti trenutno raspravlja Šesti odbor Opće skupštine UN-a, pozivajući na uključivanje pojma “rodni apartheid”. Ova inicijativa ima za cilj prepoznati rodnu diskriminaciju kao zločin aparthejda i time ojačati prava žena i djevojčica diljem svijeta.

Situacija u Afganistanu ostaje alarmantna i zahtijeva mnogo više međunarodne pozornosti i djelovanja. Glasovi aktivistica poput Tahmine Salik ključni su za uočavanje stvarnosti ugnjetavanja. Ona poziva svijet ne samo da gleda, već i da aktivno djeluje kako bi pomogla ugroženim ženama i djevojkama u Afganistanu.