Prijeti solarna oluja: Ovako ugrožava našu tehnologiju i infrastrukturu!

Prijeti solarna oluja: Ovako ugrožava našu tehnologiju i infrastrukturu!

Nedavno je svijet saznao za izbacivanje ogromne mase sa Sunca. U noći na subotu, 1. lipnja 2025., repovi ove solarne oluje pogodili su Zemlju. Christian Mähr, pisac i prirodoslovac, rasvjetljava potencijalne utjecaje solarnih oluja koje mogu uzrokovati značajnu štetu modernoj infrastrukturi. Ove oluje mogu, primjerice, dovesti do topljenja žica, kvara bežičnih mreža i, u najgorem slučaju, troškova koji se penju u milijarde, kako izvješćuje Krone.

Povijesni “Carringtonov događaj” iz 1859. često se koristi kao primjer razornih posljedica takvih događaja. Ovaj događaj, koji je promatrao britanski astronom Richard Carrington, vidio je izbacivanje koronalne mase koja je stigla do Zemlje brzinom od 2000 km/s, samo 18 sati nakon erupcije. Ova je oluja učinila polarnu svjetlost vidljivom čak do Kariba i zapadne Afrike i dovela je do djelomičnog kolapsa telegrafske mreže zbog spaljenih žica. Unatoč dramatičnoj prirodi ovih incidenata, ukupni učinak bio je relativno ograničen za to vrijeme.

Suvremeni rizici i pripreme

Slični događaji danas mogli bi imati ozbiljnije posljedice, pogotovo zato što je tehnologija od tada značajno narasla. Dana 14. veljače 2023. Zemlja je doživjela jednu od najvećih solarnih baklji u posljednje četiri godine, koja se, međutim, morala klasificirati kao umjerena i samo je poremetila radio komunikacije i GPS signale za dugolinijske letove. Međutim, stručnjaci očekuju da će se solarna aktivnost nastaviti povećavati u nadolazećim godinama, povećavajući rizike za modernu infrastrukturu, kao što primjećuje National Geographic.

Tom Bogdan, direktor Centra za predviđanje svemirskog vremena, opisao je ciklus solarne aktivnosti kao usporediv s sezonama uragana, ističući nepredvidivost i potencijalnu štetu. Ako bi se događaj poput Carringtonovog događaja ponovio danas, utjecaj na satelitske komunikacije, GPS sustave i električne mreže bio bi potencijalno katastrofalan. Šteta od nestanka struje u ovoj bi situaciji mogla iznositi od 1 do 2 bilijuna dolara, dok manje solarne oluje također mogu uzrokovati značajne poremećaje.

Zaštitne mjere i istraživanja

Istraživanje solarnih oluja postalo je sve važnije. Istraživački instituti koriste napredne tehnologije za razvoj sustava ranog upozorenja koji pomažu smanjiti utjecaj solarnih oluja. Prema Techzeitgeist, institucije poput Instituta Max Planck za istraživanje Sunčevog sustava i Tehničkog sveučilišta u Grazu intenzivno rade na analizi solarne aktivnosti i učinaka solarnog vjetra na Zemljino magnetsko polje.

Inovacije poput modela vođenih umjetnom inteligencijom koriste se za prepoznavanje uzoraka u podacima i davanje ranih upozorenja. Takve tehnologije mogle bi pomoći u boljoj zaštiti kritične infrastrukture, na primjer isključivanjem ili preusmjeravanjem transformatora od nadolazećih čestica oluje. Oslanjanje modernog društva na tehnologiju čini ove zaštitne mjere hitnijima nego ikad za rješavanje opasnosti od solarnih oluja u budućnosti.