Putin: Ruska hipersonična raketa koja se koristi, bit će korištena u Bjelorusiji

Putin: Ruska hipersonična raketa koja se koristi, bit će korištena u Bjelorusiji

To je u petak objavio predsjednik Vladimir Putin Rusija je započela proizvodnju svojih najnovijih hipersoničnih projektila i potvrdila planove za njihovo stacioniranje u savezničkoj Bjelorusiji ove godine.

Postavljanje raketa Orešnik u Bjelorusiju

U nazočnosti bjeloruskog predsjednika Aleksandar Lukašenko Putin je na otoku Valaam u blizini Sankt Peterburga rekao da je vojni vrh već odabrao lokacije u Bjelorusiji za rakete srednjeg dometa Orešnik.

Priprema i raspoređivanje Orešnika

"Pripremni radovi su u tijeku i vjerojatno ćemo ih završiti do kraja godine", rekao je Putin. Dodao je da su prve serije raketa Orešnik i njihovih sustava proizvedene i ušle u vojnu službu.

Rusija je prvi put upotrijebila Orešnik, što na ruskom znači "stablo lješnjaka", protiv Ukrajine u studenom kada je ispalila eksperimentalno oružje u tvornici u Dnjepru koja je proizvodila projektile dok je Ukrajina bila dio Sovjetskog Saveza. Putin je pohvalio mogućnosti projektila Orešnik i naglasio da se njegove višestruke bojeve glave, koje mogu doseći brzine do 10 Macha, ne mogu presresti. Također su toliko moćni da bi korištenje više projektila u konvencionalnom napadu moglo biti jednako razorno kao i nuklearni napad.

Prijetnja NATO-u

Upozorio je Zapad da je Moskva protiv njih NATO saveznici Ukrajine mogli koristiti, što je omogućilo Kijevu da koristi svoje rakete dugog dometa protiv ciljeva unutar Rusije.

Raspon i moguće namjene

Čelnik ruskih raketnih snaga objasnio je da Orešnik, koji može nositi i konvencionalne i nuklearne bojeve glave, ima domet koji mu omogućuje da dosegne cijelu Europu. Rakete srednjeg dometa mogu doseći domet od 500 do 5500 kilometara (310 do 3400 milja). Takvo oružje zabranjeno je Hladnoratovskim sporazumom koji su Washington i Moskva napustili 2019.

Sigurnosna jamstva za Bjelorusiju

Prošle jeseni, Putin i Lukašenko potpisali su sporazum koji predviđa sigurnosna jamstva Moskve za Bjelorusiju, uključujući moguću upotrebu rusko nuklearno oružje odbiti agresiju. Ovaj je sporazum uslijedio nakon revizije Putinove nuklearne doktrine, čime je Bjelorusija po prvi put dovela pod ruski nuklearni kišobran, u kontekstu napetosti sa Zapadom oko sukoba u Ukrajini.

Lukašenkov autoritet i vojna suradnja

Lukašenko, koji je željeznom rukom vladao Bjelorusijom više od 30 godina i oslanja se na ruske subvencije, dopustio je Rusiji da pošalje trupe u Ukrajinu sa svog teritorija i rasporedi dio svog taktičkog nuklearnog oružja. Rusija nije otkrila koliko je takvog oružja raspoređeno, ali Lukašenko je u prosincu rekao da njegova zemlja trenutno ima nekoliko desetaka.

Proširene vojne sposobnosti

Stacioniranje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji, dužine 1084 kilometra Granica s Ukrajinom omogućilo bi ruskim zrakoplovima i projektilima da brže i lakše dosegnu potencijalne ciljeve ako ih Moskva odluči upotrijebiti. Također povećava sposobnost Rusije da cilja na više NATO saveznika u istočnoj i srednjoj Europi.

Nova nuklearna doktrina i vojne strategije

Onaj revidirani Nuklearna doktrina, koji je Putin potpisao prošle jeseni, službeno je snizio prag za uporabu ruskog nuklearnog oružja. U dokumentu se navodi da bi Moskva mogla upotrijebiti nuklearno oružje kao odgovor na uporabu nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje protiv Rusije ili njezinih saveznika, kao i u slučaju agresije na Rusiju i Bjelorusiju konvencionalnim oružjem koje "ugrožava njihov suverenitet i/ili teritorijalni integritet".