2024.: Prijeti rekordna vrućina – prvi put će biti premašena granica od 1,5°C!
Copernicus klimatski sat EU-a predviđa da će 2024. biti najtoplija godina zabilježena, s kritičnim posljedicama za klimu.

2024.: Prijeti rekordna vrućina – prvi put će biti premašena granica od 1,5°C!
Alarmantne prognoze: 2024. bit će najtoplija godina ikada!
Svijet je na rubu! Prema Službi za klimatske promjene Copernicus, 2024. će gotovo sigurno biti najtoplija godina u povijesti čovječanstva. Godina koja će prijeći kritičnu granicu od 1,5 stupnjeva Celzijusa - točku koja je ključna za zaštitu našeg planeta!
Zastrašujući podaci pokazuju da su globalne temperature između siječnja i studenog 2023. bile toliko visoke da će prošle godine biti patuljaste. “Gotovo je sigurno da će 2024. biti najtoplija zabilježena godina”, objavila je agencija EU u svom najnovijem mjesečnom izvješću.
Neviđeno vruće ljeto
Znanstvenici se slažu: trenutno toplo razdoblje je najintenzivnije koje je Zemlja doživjela u posljednjih 125.000 godina. Prošli je mjesec bio drugi najtopliji studeni u povijesti, a Portugal je zabilježio najtopliji studeni ikada s prosječnom temperaturom 2,69 stupnjeva Celzijusa iznad prosjeka od 1981. do 2010. godine.
Zabrinjavajuća mjerenja dolaze iz milijardi podataka prikupljenih sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških stanica. Ove precizne informacije ključne su za razumijevanje razmjera globalnog zatopljenja.
Dosegnuta je kritična točka!
2024. neće biti samo najtoplija godina, već i prva kalendarska godina koja će biti više od 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih temperatura. Ove vrijednosti su alarmantne jer znanstvenici upozoravaju da bi dugoročno prekoračenje ove granice moglo imati katastrofalne posljedice za naš planet. Međunarodna zajednica se Pariškim klimatskim sporazumom obvezala održavati zagrijavanje na ovim sigurnijim razinama - ali stvarnost je sasvim drugačija!
Sadašnje mjere za borbu protiv klimatskih promjena potpuno su neadekvatne. U listopadu je UN upozorio da idemo prema katastrofalnom porastu od 3,1 stupanj Celzija. Emisije ugljičnog dioksida, uglavnom od izgaranja fosilnih goriva, nastavljaju rasti unatoč globalnim obećanjima da će se odmaknuti od ugljena, nafte i plina.
Učinci klimatskih promjena već se osjećaju: ove smo godine doživjeli razorne poplave u Španjolskoj i Keniji, jake tropske oluje u Sjedinjenim Državama i na Filipinima te teške suše i šumske požare u Južnoj Americi.
Na pregovorima UN-a o klimi u studenom, bogate zemlje obećale su 300 milijardi dolara godišnje do 2035., no taj se iznos smatra potpuno nedostatnim za sprječavanje nadolazećih katastrofa.