ORF na udaru: Izbjegavanje kritičkih pitanja o Grofovoj tragediji?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

ORF je izložen oštrim medijskim kritikama nakon kritičkog izvještavanja o pucnjavi u školi u Grazu.

Der ORF sieht sich nach kritischer Berichterstattung über die Grazer Schulschießerei scharfer Medienkritik ausgesetzt.
ORF je izložen oštrim medijskim kritikama nakon kritičkog izvještavanja o pucnjavi u školi u Grazu.

ORF na udaru: Izbjegavanje kritičkih pitanja o Grofovoj tragediji?

Dana 15. lipnja 2025. ORF je kritiziran zbog izvještavanja o napadu na srednju školu u Grazu. Postaja je oštro kritizirana nakon što je bez prethodne redakcije emitirala nekoliko intervjua s ožalošćenim mladim ljudima, uključujući maloljetne studente. Ovo izvješćivanje ne samo da uznemiruje pogođene obitelji, već također postavlja temeljna pitanja medijske etike. Očevidac je javio da je novinar ORF-a prišao vidno pogođenoj mladoj osobi i držao mikrofon ispred njega, dok su ostali novinari ostali suzdržani.

Roditelji tinejdžera intervenirali su kako bi spriječili intervju. Dok je situacija u Grazu nakon napada bila napeta, ispred katedrale, gdje se održavala misa zadušnica za žrtve, nalazila se do zuba naoružana policija i brojni predstavnici medija. Vicekancelar i ministar medija SPÖ-a Andreas Babler također je bio kritičan prema postupcima medija posljednjih dana i primijetio da su svjedoci bili "opsjednuti" bez posebnog osvrta na incident ORF-a. Sama televizijska kuća još nije odgovorila na novinarski upit o ovim optužbama.

Kritika izvještavanja i medijska etika

Radnje ORF-a pokreću važna etička pitanja u novinarstvu. Razlika između javnog interesa i osobne privatnosti izazov je s kojim se novinari često moraju suočiti. Iako novinarski kodeks daje smjernice, on nije obvezujući. Novinari imaju odgovornost pružati informacije za dobrobit javnosti poštujući ljudsko dostojanstvo. Senzacionalno izvještavanje može ozbiljno potkopati povjerenje u medije i zamagliti granicu između etičkog novinarstva i komercijalizma. Medienambassador.de naglašava da sloboda tiska nije apsolutna i povezana je s pravima i dostojanstvom onih koji su pogođeni.

U aktualnoj raspravi sve je aktualnija uloga Andreasa Bablera koji djeluje u trostranačkoj koaliciji. Ovaj 52-godišnjak pridružio se SPÖ-u nakon što je 2023. godine naslijedio Pamelu Rendi-Wagner na mjestu čelnika stranke. Njegova povezanost sa socijaldemokracijom potječe iz osnivačkih korijena u Traiskirchenu, gdje je Babler postao poznat kao gradonačelnik. Na toj se poziciji zalagao za socijalne mjere i osvojio srca birača. Kao prorektor odgovoran je za stanovanje, umjetnost, kulturu, medije i sport.

Babler je poznat po svojim kritičkim stavovima o EU, a za sebe kaže da je marksist. Često ističe da dolazi “odozdo” i da se zauzima za one “na dnu” društva. To je pozicioniranje vidljivo u njegovoj politici, posebice kroz fokus na pristupačno stanovanje kao središnje pitanje predizborne kampanje. Kao što trenutni događaji pokazuju, Babler i mediji su u napetosti koja izaziva i političku i etičku zabrinutost.

Ova rasprava naglašava važnost uravnoteženog izvještavanja koje poštuje i percepciju javnosti i privatnost pogođenih. Slučaj u Grazu stoga bi mogao poslužiti kao primjer za potrebne rasprave o medijskoj etici i odgovornom korištenju informacija u kritičnim vremenima.

ORF još nije objavio izjavu o optužbama, što bi moglo dodatno povećati zabrinutost oko medijskog izvještavanja. Sada se moraju pažljivo razmotriti budući koraci u izvješćivanju kako bi se zaštitio javni interes s jedne strane i zaštitila osobna prava s druge strane.