Koalicija voljnih: Korak prema miru u ukrajinskom sukobu?

Koalicija voljnih: Korak prema miru u ukrajinskom sukobu?

Dana 24. studenog 2025., “Koalicija voljnih”, udruženje oko 30 uglavnom europskih država, raspravljat će o razvoju događaja u ukrajinskom ratu na videokonferenciji. Cilj sastanka, koji je zakazan za utorak poslijepodne, je procjena rezultata razgovora u Ženevi koji su održani u nedjelju. Delegacije Sjedinjenih Država, Ukrajine i nekoliko europskih zemalja sudjelovale su u tim pregovorima, s fokusom na plan od 28 točaka koji su Sjedinjene Države predložile za okončanje rata. Rasprave su pokazale da plan, koji izlazi u susret Moskvi u ključnim zahtjevima, donosi i napredak i izazove, kako izvještava Kleine Zeitung.

Friedrich Merz izrazio je skepsu oko pregovora i ne očekuje pomak ovaj tjedan. Proces je opisao kao naporan i očekuje tek manji napredak. Merz je također naglasio da se Ukrajina ne smije prisiljavati na jednostrane teritorijalne ustupke, jer su ukrajinski interesi ujedno i europski interesi. U međuvremenu, šefovi država i vlada EU-a ocjenjuju rezultate razgovora u Ženevi na marginama summita EU-Afrika u Luandi. Oni također traže načine za prilagodbu kontroverznog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa od 28 točaka, čiji prijedlozi uključuju, između ostalog, smanjenje veličine ukrajinske vojske i odbijanje pristupanja Ukrajine NATO-u, kako izvješćuje taz.

Stav Ukrajine i međunarodne reakcije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski telefonski je razgovarao s nekoliko europskih čelnika i pohvalio diplomatske napore nakon ženevskih pregovora. Finski predsjednik Alexander Stubb bio je pozitivan, ali oprezan u pregovorima o američkom planu i govorio o napretku, ali popraćenom velikim neriješenim problemima. Posebnu pažnju privukla je izjava francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Noela Barrota koji je razgovore ocijenio konstruktivnim i korisnim.

Međutim, stvarnost rata i dalje je zabrinjavajuća: ruski napadi na Ukrajinu su nastavljeni, posebice u Harkivu, gdje su četiri osobe ubijene, a 13 ozlijeđeno. Zračni napad ukrajinskih zračnih snaga izvijestio je o 162 napadna drona koje je Rusija ispalila u jednoj noći. Kao odgovor na situaciju, Rumunjska je aktivirala borbene zrakoplove kako bi se suprotstavila prijetnji napada ruskih bespilotnih letjelica na civilnu i lučku infrastrukturu u blizini granice.

Izgledi i daljnji razvoj događaja

Trenutačni razgovori pokazuju da SAD i Europa podupiru stajalište Ukrajine, koja traži punu obnovu svoje teritorijalne cjelovitosti. Rusija, s druge strane, odbacuje bilo kakve teritorijalne ustupke i poziva na potpunu "demilitarizaciju" i "denacifikaciju" Ukrajine. Kako izvještava Tagesschau, SAD je promijenio svoje stavove pod Trumpom i zalaže se za brzi prekid vatre. Očekuje se da će se od Ukrajine tražiti ustupci kako bi se izbjegao gubitak teritorija. Posebni summit EU već je zakazan za 6. ožujka kako bi se razjasnila otvorena pitanja o potpori Ukrajini i europskoj sigurnosti.