FPÖ-Schnedlitz: Karnerova statistika o azilu obmanjujuća je PR emisija!
Glavni tajnik FPÖ-a Schnedlitz kritizira politiku azila ministra unutarnjih poslova Karnera kao pogrešnu i poziva na promjene.

FPÖ-Schnedlitz: Karnerova statistika o azilu obmanjujuća je PR emisija!
Glavni tajnik FPÖ-a Michael Schnedlitz je 24. kolovoza 2025. oštro kritizirao politiku azila ministra unutarnjih poslova ÖVP-a Gerharda Karnera. Schnedlitz je u izjavi opisao Karnerovu samohvalu kao "propagandnu predstavu" i "bezobrazno ispiranje očiju". Kritizirao je uspjehe u deportacijama koje navodi Karner i opisao ih kao pogrešne. Konkretno, procjena deportacija ne smatra se reprezentativnom, jer mnoge deportacije prvenstveno pogađaju građane EU-a i građane susjednih zemalja.
Sadašnje brojke čine raspravu o politici azila još eksplozivnijom. U prvoj polovici 2025. deportirano je samo 13 Afganistanaca, dok je u isto vrijeme više od 3000 Afganistanaca podnijelo zahtjev za azil. Schnedlitz je također upozorio na nadolazeće povećanje okupljanja obitelji. Rečeno je da je to povezano s presudom Europskog suda pravde kojom se afganistanskim ženama daje pravo na azil.
Problem repatrijacija
FPÖ nadalje kritizira činjenicu da ne postoji uredan program repatrijacije i da repatrijacije Sirijaca nisu vidljive u statistikama. Glavni tajnik pozvao je na temeljitu promjenu politike azila i vidi potrebu za uspostavom “tvrđave Austrije” s “narodnim kancelarom” Herbertom Kicklom.
Na europskoj razini također je u fokusu rasprava o povratku. Prema nacrtu zakona koji je predstavio europski povjerenik Magnus Brunner, predviđene su brže deportacije za odbijene tražitelje azila. Trenutačno samo jedna od pet osoba koja je dužna napustiti zemlju napušta EU, a pritisak na Europsku komisiju raste, posebice s obzirom na dosadašnje napade počinitelja koji su obvezni napustiti zemlju.
Planirane mjere EU
Kako bi riješio izazove repatrijacije, EU planira mjere poput uvođenja centara za deportaciju izvan EU-a. Njima treba dati pravnu osnovu da onamo dovedu odbijene tražitelje azila. Osim toga, odluke o deportaciji trebale bi biti priznate u cijeloj EU kako bi se povećao broj povrataka. Također se raspravlja o ujednačenijem pritvoru do deportacije i dužim zabranama ulaska za one koji su pogođeni.
Međutim, predložene mjere nailaze na otpor. Kritičari, poput europarlamentarca Zelenih Erika Marquardta, upozoravaju na moguća kršenja prava izbjeglica. Zajednički europski sustav azila, koji treba ojačati člankom 80. UFEU-a, ostaje ključni cilj EU-a kako bi se osiguralo načelo solidarnosti i pravedne raspodjele odgovornosti među državama članicama. Ovaj pravni okvir tek trebaju odobriti države članice i Europski parlament.
S obzirom na trenutačni razvoj događaja, jasno je da postoji hitna potreba za djelovanjem na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se provela istinski sigurna i poštena politika azila. Međutim, pristupi se znatno razlikuju i vjerojatno će ostati kontroverzna tema u političkim raspravama.
OTS javlja da…
Tagesschau se fokusira na...
Europarl nudi pregled…