Pritisak na tražitelje azila: Reforme EU pokazuju početni uspjeh!

Pritisak na tražitelje azila: Reforme EU pokazuju početni uspjeh!

Pritisak na tražitelje azila u EU sve više utječe i promiče integraciju. Prema nedavnim izvješćima Exxpressa, socijalne naknade više se ne isplaćuju bezuvjetno, što tražiteljima azila daje dodatne poticaje za integraciju. Ovom mjerom želi se postići bolja prilagodba socijalnom i gospodarskom okviru EU-a.

Osim toga, u fokusu je i tema politike azila u EU. Cilj EU-a je osigurati međunarodnu zaštitu za državljane trećih zemalja. Središnji element tih napora je stvaranje zajedničkog europskog sustava azila (CEAS), koji se temelji na pravnoj osnovi Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU). Članci 67., 78. i 80. UFEU-a uspostavljaju ovaj pravni okvir koji je sastavljen u skladu sa Ženevskom konvencijom iz 1951. i Protokolom iz 1967., kako je objašnjeno na mrežnoj stranici Europskog parlamenta.

Razvoj politike azila

Razvoj politike azila u EU-u u stalnom je porastu posljednjih desetljeća. Ugovorom iz Maastrichta 1993. međuvladina je suradnja uvedena u institucionalni okvir EU-a. Amsterdamski ugovor iz 1999. proširio je ovlasti institucija EU-a za razvoj zakonodavstva o azilu. Važan korak bilo je uvođenje postupka suodlučivanja 2005. godine, koji državama članicama omogućuje zajedničko odlučivanje o pitanjima azila.

Program iz Tamperea iz 1999. postavio je prvi veliki korak prema provedbi CEAS-a u dvije faze, uključujući uspostavu kriterija i postupaka za ispitivanje zahtjeva za azil. Osim toga, Haaški program iz 2004. zahtijevao je da se instrumenti druge faze usvoje do kraja 2010.

Reformske inicijative i izazovi

Kao dio reformskih napora, 2020. godine pokrenut je novi migracijski i azilantski paket koji ima za cilj reformu CEAS-a. Važna novina je osnivanje Agencije EU za azil (EUAA) koja pruža potporu državama članicama u postupcima azila. Dana 14. svibnja 2024. usvojeno je deset novih pravnih instrumenata za reformu upravljanja azilom i migracijama.

Financiranje ovih mjera osigurava Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF), koji je povećan na 9,9 milijardi eura u proračunu za razdoblje 2021. – 2027. te je podržan drugim instrumentima financiranja EU-a.

Paralelno s ovim razvojem događaja, nedavna rodna presuda iz Velike Britanije, koja definira rodne identitete temeljene na biološkim karakteristikama, izazvala je žestoku raspravu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ove rasprave također utječu na društveni okvir unutar kojeg se razvijaju zahtjevi za azilom i mjere integracije.

Osim toga, EU planira postići potpunu zabranu plina iz Rusije. To služi ne samo za okončanje energetske ovisnosti, već i za povećanje pritiska na Moskvu. Kako prenosi Exxpress, ovo je dio šire strategije koja u obzir uzima i geopolitičke i društvene aspekte.