Dabrovi na udaru: Vlada Koruške planira brutalna ubojstva!

Dabrovi na udaru: Vlada Koruške planira brutalna ubojstva!

Borba za opstanak dabrova u Koruškoj dolazi do vrhunca. Glasno Dolomitski grad Pokrajinska vlada Koruške planira prilagoditi propise o dabrovima, koji će omogućiti ubijanje do 740 dabrova u sljedećih pet godina. Ova odluka ne samo da izaziva uzbuđenje među ekolozima, već postavlja i temeljna pitanja o zaštiti vrsta.

Populacija dabra u Koruškoj trenutno broji oko 1500 jedinki. Dok državna vlada ovu mjeru vidi kao nužnu za reguliranje štete koju uzrokuju dabrovi, WWF kritizira planove kao masivan napad na zaštitu vrsta. Stručnjakinja WWF-a Sarah Layendecker naglašava da se dopušteni broj ubijanja godišnje više nego udvostruči, bez ikakvih odredbi za pojedinačne revizije slučajeva, koje zahtijeva europski zakon.

Ekosustav i bioraznolikost

Dabrovi igraju bitnu ulogu u ekosustavu, posebno s obzirom na trenutnu klimu i krizu bioraznolikosti. Biologinja za divlje životinje Brigitte Komposch objašnjava da je populacija dabrova regulirana bez prirodnih neprijatelja i da čimbenici poput popunjenosti teritorija mogu utjecati na stopu razmnožavanja životinja. Održavanje populacije stoga je također važno za zdravlje ekosustava.

Osim toga, ekolozi pozivaju na stvaranje obalnih rubova koji će i poboljšati klimu i promicati bioraznolikost, a istodobno će pomoći u smanjenju zagađivača u vodi. Glasno Dolomitski grad Regionalni vijećnik ÖVP-a Martin Gruber izvijestio je da su se štete od dabrova udvostručile. Ovo pokazuje pritisak pod kojim je državna vlada da poduzme brze i učinkovite mjere.

Kritika i alternativna rješenja

WWF poziva na povlačenje planirane uredbe i ponovno promišljanje odnosa prema dabrovima. U očima ekologa ova je regulacija samo dio šire strategije koja uključuje i masovne intervencije u populacije drugih zaštićenih vrsta poput vukova i vidri. U prošlosti su zamke Conibear također bile odobrene za sakupljanje vidri, čime se krše propisi o dobrobiti životinja u Austriji.

Problemi koji proizlaze iz gubitka bioraznolikosti važni su ne samo na lokalnoj, već i na globalnoj razini. Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti za 2030. ima za cilj obnoviti otpornost i odgovarajuću zaštitu globalnih ekosustava do 2050. To također uključuje da najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja EU-a treba biti zaštićeno kako bi se uzela u obzir raznolikost staništa, kao što je ovo EU parlament je odredio.

Općenito, u Koruškoj su brige za očuvanje prirode suprotstavljene ekonomskim interesima. Nadolazeći razvoj u upravljanju populacijom dabra neće samo odrediti budućnost ovih životinja, već će imati i dalekosežne učinke na cijeli ekosustav u regiji.