Nakon divljanja u Grazu: Ministar unutarnjih poslova traži strože zakone o nošenju oružja!

Nakon divljanja u Grazu: Ministar unutarnjih poslova traži strože zakone o nošenju oružja!

Nakon tragične pucnjave u školi u Grazu, ministar unutarnjih poslova poziva na Gerhard Karner neizbježne posljedice i zakonske promjene. Trenutnu situaciju opisuje kao “nepodnošljivu”, posebice propise o zaštiti podataka koji nadležnima za oružje onemogućuju pristup informacijama iz nadležnih tijela.

Zaoštrila se rasprava o mogućem pooštravanju zakona o oružju. Fokus je također na povećanoj zaštiti žrtava i sigurnosnim mjerama u školi. Karner naglašava da Štajerskoj državnoj kriminalističkoj policiji treba vremena za potrebne istrage. Planira i bilateralne razgovore s kolegama iz EU iz zemalja poput Francuske, Švedske i Češke, koje su doživjele slične incidente.

Međunarodni incidenti i promjene zakona o oružju

U Francuskoj je 14-godišnji učenik nedavno izbo asistenta u nastavi, dok je 186 noževa zaplijenjeno tijekom 6000 provjera torbi. Kao odgovor na takvo nasilje, predsjednik Macron poziva na zabranu društvenih medija u cijeloj EU za djecu mlađu od 15 godina. Oružani napad u Švedskoj ubio je deset ljudi, ponovno potaknuvši raspravu o strožim zakonima o oružju. Nakon stravičnog incidenta u Češkoj u kojem je 24-godišnji student ustrijelio 14 ljudi, i tamo su postroženi zakoni o oružju.

U Njemačkoj je Savezno ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo nacrt izmjene zakona o oružju, koji je trenutno u koordinaciji s drugim ministarstvima. Ovo je 20. godišnjica prve pucnjave u školi koja je 2002. godine u Erfurtu odnijela 16 života, nakon čega su uslijedili novi tragični događaji u Winnendenu i Hanauu. Svi ovi počinitelji imali su pristup legalnom vatrenom oružju. U tom kontekstu, Irene Mihalic iz Zelenih ističe rizike privatnog posjedovanja oružja i potrebu temeljite evaluacije zakona o oružju.

Ciljane izmjene zakona

Navedeni cilj planirane izmjene zakona u Njemačkoj je uskratiti pristup oružju radikaliziranim ili mentalno bolesnim osobama. U Njemačkoj oko milijun ljudi legalno posjeduje oružje, od kojih su većina sportski strijelci. Od njih je oko 1500 osumnjičenih za desničarske ekstremiste. Ured za zaštitu Ustava upozorava da se sve više neonacista pokušava učlaniti u streljačke klubove kako bi došli do oružja.

Promjenom se, među ostalim, olakšava izvlačenje posjedovnih iskaznica oružja, a želi se osigurati bolja suradnja između Ureda za zaštitu Ustava, nadležnih tijela za oružje i policije. Međutim, mnogi kritičari strahuju da će vlasnici legalnog oružja biti stigmatizirani i da će doći do dodatne birokratizacije. Povjesničarka Dagmar Ellerbrock tvrdi da prava na oružje treba promatrati kao privilegirano pravo koje podliježe strogim propisima.

Zaštitne mjere u Europi i SAD-u

Slični napori vidljivi su iu SAD-u, gdje američki predsjednik Joe Biden poziva na strože zakone o oružju nakon pucnjave u Allenu u Teksasu. Incident u kojem je 33-godišnjak ubio osmero ljudi, uključujući i djecu, ponovno aktualizira problem oružanog nasilja. Prema Gun Violence Archiveu, prosječno 55 ljudi ubijeno je vatrenim oružjem u Sjedinjenim Državama svaki dan. Od posljedica vatrenog oružja i samoubojstva do 8. svibnja 2023. umrlo je ukupno 14.798 ljudi.

Rasprava o zakonima o oružju proteže se preko nacionalnih granica, a stručnjaci ističu da samo određene mjere, kao što je zabrana spremnika velikog kapaciteta, zapravo mogu imati mjerljive učinke na masovne pucnjave. Rasprava je i dalje napeta dok se u Europi i Sjedinjenim Državama nastavlja potraga za najboljom ravnotežom između sigurnosti i zakona o oružju.