S više od 26.000 glasova: FPÖ poziva na zaustavljanje kontroverznog sustava depozita!

S više od 26.000 glasova: FPÖ poziva na zaustavljanje kontroverznog sustava depozita!

U Austriji raste otpor depozitnom sustavu planiranom za 1. siječnja 2025. godine. Michael Schnedlitz, glavni tajnik FPÖ-a, izvijestio je o više od 26.000 potpisa za peticiju "STOP taloženjima boca!" u roku od dva i pol dana. bili prikupljeni. Ova se inicijativa smatra jasnim protestom protiv sustava koji bi mogao nametnuti nova opterećenja malim poduzećima i obiteljima, dok bi velike korporacije imale prednost. Schnedlitz jasno kritizira birokraciju i potrebu popravka sustava koji se, po njemu, uvodi pod krinkom zaštite okoliša. “Prazni strojevi, izgubljeni računi i netočni povrati” samo su neki od strahovitih problema s kojima bi se stanovništvo moglo suočiti, objašnjava.

Osim toga, Schnedlitz traži ukidanje sustava depozita jer upozorava na nova financijska opterećenja za potrošače. Političar FPÖ-a ukazuje na uspjehe prethodnih inicijativa FPÖ-a, uključujući veto na ugovor WHO-a o pandemiji, te poziva stanovništvo da podrži peticiju. “Svaki unos se računa”, naglašava on, kako bi promovirao alternativna rješenja za recikliranje koja bi mogla biti održivija.

Pozadina novog depozitnog sustava

Od nove godine u Austriji počinje cjelovita reforma odvajanja otpada. To uključuje jednosmjerni polog od 25 centi na plastične boce i limenke za piće do tri litre. To je u kontekstu ambicioznog cilja: stopa recikliranja plastičnih boca od 90 posto trebala bi se postići do 2029., s tim da Austrija već 2022. iznosi oko 70 posto. Za usporedbu, Njemačka ima stopu recikliranja od 98 posto, a Nizozemska 95 posto.

Do sredine ožujka 2025. više od 12 milijuna od 100 milijuna proizvedenih depozitnih spremnika već je vraćeno, a broj povrata udvostručavao se gotovo svaki tjedan. Unatoč tome, stručnjak za recikliranje Christian Abl izražava zabrinutost i trenutni sustav depozita vidi kao "propuštenu priliku za inovacije". Abl, koji je bio uključen u fazu pripreme depozitnog sustava, predlaže uspostavu digitalnog depozitnog sustava u kojem su boce označene QR kodovima, a otplata bi se mogla vršiti putem pametnih telefona. To bi moglo povećati učinkovitost i smanjiti troškove operatera.

Kritika monopola i financijskih posljedica

Abl također kritizira monopol udruge EWP Recycling Pfand Austria i strahuje da bi takav sustav mogao rezultirati većim troškovima za potrošače. Međutim, Recycling Pfand Austria naglašava da su učinkovitost i financiranje sustava regulirani uredbom o depozitima. Trenutno ne postoje tehnički zahtjevi za digitalni depozitni sustav. Također bi do kraja 2025. trebala biti postignuta naplata od 80 posto.

Spor oko novog depozitnog sustava već jasno pokazuje podijeljeno mišljenje među stanovništvom i među stručnjacima. Dok bi stopu recikliranja trebalo povećati, ostaje pitanje kako pronaći ravnotežu između zaštite potrošača i zaštite okoliša. FPÖ i njegovi pristaše pozivaju na ponovno promišljanje kako bi se zaštitili interesi obitelji i malih poduzeća.