Alarm za krokodile na Bodenskom jezeru: Vatrogasci otkrili varljivu lutku!

Alarm za krokodile na Bodenskom jezeru: Vatrogasci otkrili varljivu lutku!

U ranim jutarnjim satima 14. lipnja 2025. neobično otkriće izazvalo je pomutnju u Konstanzu. Šetači su otkrili glavu krokodila kako viri iz bazena u blizini obale Bodenskog jezera. U 8 sati ujutro vatrogasci iz Konstanza alarmirali su hitnu pomoć, koja je brzo odjurila na neobičnu lokaciju. Isprva se nije moglo isključiti da je riječ o živoj životinji, zbog čega su hitne službe postupale izuzetno oprezno. Stručnjak je procijenio da je krokodil dugačak oko dva metra, što je dodatno dramatiziralo situaciju.

Glava je konačno izvađena iz vode uz pridržavanje strogih sigurnosnih mjera. No, na opće iznenađenje, pokazalo se da je krokodilska glava samo varljivo prava lutka od tvrde plastike. Vatrogasci su potom predmet predali policiji u Konstanzu, koja je započela istragu. Ostalo je nejasno odakle je lutka došla i je li incident možda imao šaljivu pozadinu.

Humoristične zgode i njihova pozadina

Sličan incident već je dokumentiran u regiji 2021., kada je u zaljevu za krijumčare otkriven plišani krokodil s natpisom “Felix, posljednji preživjeli krokodil Bodenskog jezera”. Policija je tada dovršila istragu protiv vlasnika, a ovaj događaj okarakterizirala je nestašlukom. Ostaje nejasno je li sadašnji incident povezan s prethodnim.

Vatrogasna akcija u ovom slučaju završila je oko 8.45 sati nakon što je policija uspješno preuzela lutku. Ovakvi incidenti postavljaju pitanje u kojoj bi mjeri invazivne vrste koje prodiru u Njemačku mogle predstavljati ozbiljan problem. Svjetsko vijeće za bioraznolikost (IPBES) upozorava na opasnosti od stranih vrsta, koje ne samo da prijete autohtonoj flori i fauni, već mogu prouzročiti i milijarde dolara ekonomske štete. Globalno zatopljenje također potiče uspostavu novih vrsta, što stvara daljnje izazove u budućnosti.

Njemačka trenutno ima nisku herpetofaunu sa samo 22 vrste vodozemaca i 15 vrsta gmazova. No, već postoje tri vrste koje je čovjek uveo: žaba, crvenouha i hrvatska brdska gušterica. S ljetima koja su konstantno topla već 27 godina, gmazovima i vodozemcima bi u budućnosti moglo postati lakše nastaniti se u ovoj zemlji. Stručnjaci poput dr. Axela Kweta, potpredsjednika Njemačkog društva za herpetologiju i znanost o terarijumu (DGHT), izrazili su zabrinutost zbog mogućih novih vrsta koje bi se mogle nastaniti u Njemačkoj.