Zaštita šuma EU pod pritiskom: Jedanaest država traži slabljenje pravila!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Jedanaest država EU-a, uključujući Austriju i Italiju, zalažu se za slabljenje propisa o zaštiti šuma, koji bi se trebali primjenjivati ​​od prosinca 2025.

Elf EU-Staaten, darunter Österreich und Italien, drängen auf eine Abschwächung der Waldschutzregelungen, die ab Dezember 2025 gelten sollen.
Jedanaest država EU-a, uključujući Austriju i Italiju, zalažu se za slabljenje propisa o zaštiti šuma, koji bi se trebali primjenjivati ​​od prosinca 2025.

Zaštita šuma EU pod pritiskom: Jedanaest država traži slabljenje pravila!

Jedanaest zemalja članica EU okupilo se i pozvalo Komisiju EU da pojednostavi pravila za borbu protiv krčenja šuma. Među tim zemljama su Austrija, Luksemburg, Italija i Finska, dok Njemačka nije potpisnica. Te države žele odgoditi stupanje na snagu novih propisa o opskrbnim lancima bez krčenja šuma, kojima je cilj spriječiti uništavanje šuma kroz proizvodnju određenih sirovina. Nova pravila zapravo bi se trebala primjenjivati ​​od prosinca 2025., nakon jednogodišnje odgode koja se već dogodila. Međutim, jedanaest zemalja članica teži uvođenju kasnije kako bi se ublažile regulative i rasteretilo gospodarstvo, piše Kleine Zeitung.

Uredba o proizvodima bez deforestacije (EUDR) stupila je na snagu 30. lipnja 2023. i primjenjivat će se na sudionike na tržištu EU-a 30. prosinca 2025. Manje tvrtke dobit će dodatni rok do 30. lipnja 2026. za usklađivanje. Budući projekti uvoza sirovina kao što su soja, govedina, palmino ulje, kakao i kava mogu ući u EU samo ako ne postoje poveznice s deforestacijom ili degradacijom šuma. Prema FAO-u, oko 420 milijuna hektara šuma izgubljeno je diljem svijeta u posljednjih trideset godina. Usklađenost s EUDR-om stoga je neophodna kako bi se spriječio daljnji gubitak biološke raznolikosti.

Ciljevi EUDR-a i nove obveze dubinske analize

Ova uredba ima nekoliko važnih ciljeva. S jedne strane, radi se o smanjenju krčenja šuma i smanjenju emisije stakleničkih plinova. Također bi trebao biti u skladu sa strategijom EU-a o bioraznolikosti za 2030. i Europskim zelenim dogovorom. EUDR postavlja obvezujuće obveze dubinske analize za tvrtke koje trguju rizičnim sirovinama i zahtijeva dokaze o podrijetlu tih materijala. Prema uredbi, mogu se uvoziti samo proizvodi koji dolaze s područja koja nakon 31. prosinca 2020. godine nisu krčena ili oštećena.

Propisi ne utječu samo na uvoz, već i na robu koja se izvozi iz EU kako bi se zaštitile lokalne šume. Sudionici na tržištu moraju pratiti sirovine do mjesta proizvodnje. Manje tvrtke imaju priliku udružiti snage s većima kako bi izradile potrebne izjave dubinske analize. EU planira ojačati svoju suradnju sa zemljama partnerima, posebno onima s visokim rizikom krčenja šuma.

Reakcije i izazovi

Međutim, novi propisi su u opasnosti. Neki trgovinski partneri poput Brazila i SAD-a već su uložili službene pritužbe na zahtjeve EU-a. Kritičari se boje da bi, ako se EUDR-om postupa previše rigidno, to moglo opteretiti međunarodnu trgovinu. Tvrtke koje krše pravila mogu se suočiti s pozamašnim kaznama - one mogu iznositi do četiri posto njihovog godišnjeg prometa u EU. Države članice odgovorne su za praćenje poštivanja ovih pravila i mogu nametnuti sankcije.

S obzirom na zabrinutost i različite interese unutar EU-a, odgovornima će biti izazov pronaći ravnotežu između ekoloških ciljeva i ekonomske izvedivosti. Pritisak jedanaest država članica, uključujući Austriju i Italiju, mogao bi dodatno potaknuti raspravu o propisima u nadolazećim mjesecima.