Njemačka i Poljska u utrci u naoružanju: tko će biti jači?

Njemačka i Poljska u utrci u naoružanju: tko će biti jači?

Geopolitički razvoj u Europi rezultirao je ogromnim povećanjem izdvajanja za obranu u nekoliko zemalja. Njemačka planira udvostručiti proračun za obranu do 5% bruto domaćeg proizvoda, što bi godišnju potrošnju podiglo na više od 160 milijardi eura. Ovu je najavu dao ministar vanjskih poslova Johann Wadephul na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Antalyji, Turska, i to je izravan odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije, izvještava Cosmo.

Diljem NATO-a postoji trend povećanja proračuna za obranu, što se odražava i na statistiku. Prema riječima glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, ukupna potrošnja NATO-a prošle godine iznosila je oko 1,474 bilijuna dolara, a europski saveznici zajedno su doprinijeli s 476,2 milijarde dolara. Za usporedbu, obrambena potrošnja u Njemačkoj ostat će na 2,12% BDP-a u 2023., što je ekvivalentno oko 97,7 milijardi USD, kao esut prijavio.

Poljska i težnja za vojnom prevlašću

Poljska prednjači kao primjer i već ulaže 4,12% svog BDP-a u obranu. Poljska vlada ima ambiciozne planove postati najjača europska kopnena sila do 2035. i planira imati snagu trupa od 300.000 vojnika. Također su poslane značajne narudžbe za modernu vojnu tehnologiju poput tenkova i raketnih sustava HIMARS. Unatoč ovom napretku, poljska mornarica smatra se slabo razvijenom, što ukazuje na preostale izazove u pomorskom sektoru. Ministar obrane najavio je da Poljska planira uložiti 4,7% BDP-a u obranu do 2025., naglašavajući svoje ambicije da bude ozbiljno shvaćena i kao regionalna sila Cosmo ističe.

Osim Poljske, i druge europske članice NATO-a imaju opsežne planove za jačanje svoje vojske. Francuska slijedi strategiju globalne vojne prisutnosti i planira gotovo udvostručiti svoje izdatke za obranu. Predsjednik Macron inicirao je značajna povećanja proračuna za obranu posljednjih godina kako bi se suprotstavio ruskoj prijetnji. Francuska mornarica, koja ima nuklearne sposobnosti, također se oslanja na vrhunsku tehnologiju, izvještava Cosmo.

Pregled potrošnje za obranu i globalni poredak

Povećanje izdvajanja za obranu nije samo odgovor na postojeće prijetnje, već i strateška odluka mnogih zemalja unutar NATO-a. Dok se Njemačka priprema za povećanje svog BDP-a od 2,12 posto, nekoliko drugih zemalja već je premašilo NATO-ov cilj od 2 posto. To se odnosi na 23 države članice u 2024., prema esut.

Potrošnja za obranu u Europi ostala je ispod cilja od 2% od 2014., u prosjeku samo 1,6% BDP-a. Prema promatranjima, očekuje se daljnji porast na prosječno 2,2% BDP-a. Neke zemlje, poput Estonije i Latvije, čak su izrazile namjeru da ulažu do 5% svog BDP-a u obranu, prema analizi McKinsey.

Strategiju globalne vojne prisutnosti provodi i Velika Britanija, gdje premijer Keir Starmer ističe modernu, tehnološki orijentiranu obrambenu strategiju. Britanija se jako oslanja na američke vojne sustave, ali naglasak stavlja na visokotehnološku opremu, bespilotne letjelice i umjetnu inteligenciju.

Ukratko, europska sigurnosna arhitektura se preoblikuje povećanjem potrošnje za obranu, promjenom vojnih strategija i geopolitičkim rivalstvima. SAD je i dalje na vrhu globalne vojne moći, a slijede ga Rusija, Kina i Indija, dok Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo ostaju u prvih deset svjetskih ljestvica, prema Cosmo prijavio.