Kogeneracijsko postrojenje na biomasu u St. Pöltenu: Ključ zelene energije!

Kogeneracijsko postrojenje na biomasu u St. Pöltenu: Ključ zelene energije!

Državna tajnica za energetiku Elisabeth Zehetner i saborski zastupnik Harald Servus posjetili su 26. svibnja 2025. gradilište nove kogeneracijske elektrane na biomasu u St. Pöltenu. Ova elektrana, koja se gradi u suradnji između grada St. Pöltena, industrije i EVN-a, inteligentno će zamijeniti više od 30 godina staru kogeneracijsku elektranu na prirodni plin. S opsegom ulaganja od oko 50 milijuna eura, sustav bi trebao početi s radom 2026. godine.

Nova kogeneracijska elektrana na biomasu četvrta je velika EVN-ova elektrana na biomasu u Donjoj Austriji, uz slična postrojenja u Badenu, Mödlingu i Kremsu. Osim toga, još jedna tvornica u Steyru upravlja zajedno s Energie AG. Ove elektrane koriste regionalnu biomasu, posebice oštećeno drvo, za proizvodnju ekološki prihvatljive električne energije i topline. Parni kotao na biomasu s toplinskim učinkom goriva od 34 MW proizvodi paru za turbinu od 6 MW i dovodi otpadnu toplinu u mrežu daljinskog grijanja.

Ponuda i pogodnosti objekta

Termoelektrana će moći opskrbljivati ​​do 30.000 kućanstava prirodnom toplinom i dodatnih 15.000 kućanstava zelenom električnom energijom. Godišnja potreba za drvnom sječkom je oko 300.000 kubnih metara. Prelaskom na biomasu trebala bi se postići godišnja ušteda CO₂ od oko 25.000 tona.

Potrebe za parom lokalnih tvrtki, kao što su Salzer Papier GmbH, Salzer Formtech GmbH i Sunpor Kunststoff GmbH, pokrivene su izravno. Ova je promjena dio opsežne energetske reforme koja ne samo da pridonosi stvaranju održivih radnih mjesta, već služi i stvaranju regionalne vrijednosti. Trenutno dvije trećine potreba za daljinskim grijanjem dolazi od otpadne topline iz EVN postrojenja za recikliranje otpada u Dürnrohru. Transportni cjevovod daljinskog grijanja do St. Pöltena dugačak je 31 km i ima gubitak temperature od samo 2 °C.

Razvoj lokalnog grijanja biomase u Donjoj Austriji

Krajem 2024. godine u Donjoj Austriji radilo je ukupno 866 sustava lokalnog grijanja na biomasu i 36 sustava kogeneracije na biomasu, što odgovara ukupnom broju od 902 sustava. Time je instalirana snaga kotlova na biomasu oko 934 MW, što znači da se više od 130.000 kućanstava može opskrbljivati ​​toplinom iz biomase.

Lokalni sustavi grijanja na biomasu postigli su značajne uštede CO₂ od ukupno oko 472.598 tona godišnje u 2023. Dodana vrijednost stvorena isporukom šumske sječke i slame u regiji iznosi oko 88,88 milijuna eura godišnje. Ovakav razvoj događaja pokazuje koliko je korištenje biomase važno za proizvodnju topline i električne energije te kako doprinosi smanjenju stakleničkih plinova.

Biomasa uključuje organske tvari koje se koriste kao izvori energije i igra ključnu ulogu u energetskoj tranziciji. U Njemačkoj je 2023. godine instalirani kapacitet bioenergetskih sustava bio oko 9,9 gigavata, a oko šestine zelene električne energije proizvedeno je iz biomase. Ovi trendovi ukazuju na globalno povećanje korištenja biomase kao održivog izvora energije.