Zima postaje iluzija: stručnjaci upozoravaju na zimske mrkve”!

Vremenske prognoze za zimu 2025. pokazuju neobično odstupanje od očekivanja. Prema riječima Dominika Junga, kvalificiranog meteorologa, fenomen se naziva "zimska mrkva" jer se predviđena zima ne ostvaruje. Umjesto niskih temperatura i snijega, u mnogim regijama padaju niske temperature i kiša, osobito početkom godine. 6. siječnja u zapadnoj Njemačkoj očekuju se temperature do 14 stupnjeva. Ovi ublažavajući vremenski uvjeti rezultat su modernih vremenskih modela, kao i globalnog zatopljenja, što dovodi do netipičnih siječanjskih temperatura.

Jung ističe da vremenski modeli često precjenjuju hladnoću i snijeg na temelju povijesnih obrazaca. Trenutno prevladavajuća topla zračna masa uništila je prvotna zimska očekivanja. Stručnjaci također upozoravaju da globalno zatopljenje dovodi do sve nepredvidljivijih vremenskih obrazaca i da je točno predviđanje zimskog vremena sve teže. Iako se novo zahlađenje predviđa sredinom siječnja, vjerojatnost ostaje neizvjesna. Koncept "zimske mrkve" simbolizira razočarane nade u pravu zimu, poput Merkur prijavio.

Globalno zatopljenje i njegove posljedice

Globalno zatopljenje zabilježilo je značajan porast u 2023. Globalna prosječna površinska temperatura bila je gotovo 1,5 stupnjeva Celzijusa viša od usporednog razdoblja od 1850. do 1900. Za usporedbu: 2022. temperatura je bila 0,3 stupnja niža. Dr. Helge Gößling s Instituta Alfred Wegener (AWI) govori o “iznenađujuće visokim” temperaturama i kao uzroke povećanja temperature ističe utjecaje izazvane čovjekom, El Niño i vulkanske erupcije. Ono što je posebno važno je da još uvijek nije pronađeno objašnjenje za povećanje od 0,2 stupnja, što ga čini ključnim pitanjem u istraživanju klime.

Istraživački timovi sumnjaju da nedostatak niske naoblake nad Sjevernim Atlantikom pridonosi ovom porastu. Niski oblaci odbijaju sunčevu svjetlost i imaju učinak hlađenja, dok visoki oblaci zadržavaju toplinu u atmosferi. Smanjenje naoblake na malim visinama primijećeno je osobito u sjevernim srednjim geografskim širinama i tropima. Značajno smanjenje niskih oblaka dogodilo se u istočnom sjevernom Atlantiku, ključnom pokretaču povećanja globalne srednje temperature. Ovakav razvoj mogao je biti potaknut zagrijavanjem površine mora i smanjenjem finih čestica u atmosferi.

Gößlingovo upozorenje kaže da bi globalno zagrijavanje od preko 1,5 Celzijevih stupnjeva moglo biti bliže nego što se mislilo. To naglašava hitnost pooštravanja klimatskih ciljeva i poduzimanja mjera opreza protiv posljedica ekstremnih vremenskih događaja, kao što su dnevne vijesti prijavio.