Komemoracija vodećim umovima Koruške: SPÖ šalje znak zahvalnosti

Komemoracija vodećim umovima Koruške: SPÖ šalje znak zahvalnosti

Dana 1. studenoga 2025. godine u Koruškoj su se održali važni komemorativni događaji. Članovi izvršnog odbora SPÖ-a položili su vijence na grobove nekoliko istaknutih ličnosti koje su se zalagale za društvene i demokratske vrijednosti. Odlikovani su bili Friedrich Schatzmayer, prvi gradonačelnik Klagenfurta u 2. republici, i Maria Tusch, prva nacionalna vijećnica Koruške.

Vijenac je položen na grob bivšeg guvernera Leopolda Wagnera na groblju Stein-Viktring. Osim toga, obavljeno je daljnje polaganje vijenaca na groblju u Anabichlu, gdje je, između ostalih, odana počast grobovima Arnolda Riesea, Floriana Grögera i nekoliko drugih zaslužnih ličnosti.

Posvećenost društvenim vrijednostima

Predsjednik državne stranke Daniel Fellner u svom je govoru istaknuo važnost odlikovanja. Strastveno su se zalagali za društveniji i demokratskiji suživot. Fellner je istaknuo važnost zahvalnosti za ostvarenu socijalnu državu i apelirao da se ostane na oprezu pred napadima na demokraciju.

Komemorativni događaji bili su dobro posjećeni, uključujući Daniela Fellnera i niz drugih političkih predstavnika, uključujući Gaby Schaunig, zamjenicu guvernera, i Philipa Kuchera, predsjednika kluba. Uz izaslanstvo SJG-a, nazočili su i brojni članovi klagenfurtskog SPÖ-a.

Kultura sjećanja u kontekstu

1. studenoga ne samo da obilježava spomen na važne ličnosti u Koruškoj, već pomaže iu suočavanju s povijesnom odgovornošću u širem kontekstu. Na međunarodnoj razini, primjerice, Dan sjećanja na žrtve holokausta održat će se 27. siječnja 2025. i slavit će se u Memorijalu ubijenim Židovima Europe. Treba naglasiti da kultura sjećanja ostaje izazov, čak i mnogo desetljeća nakon događaja nacionalsocijalizma.

Pogotovo u vrijeme kada je grupna mizantropija ponovno u porastu, a demokratske vrijednosti pod pritiskom, Savezna agencija za građansko obrazovanje naglašava potrebu za diferenciranim ispitivanjem povijesti. Spomenici ne bi trebali biti samo emocionalna mjesta, već i mjesta povlačenja za racionalno učenje i priznanje.

Društveno suočavanje s prošlošću i integracija izbjeglica u društvo ostaje zadatak za buduće generacije. Održiva kultura sjećanja može pomoći u izvlačenju lekcija iz povijesti i rješavanju društvenih problema.