Suche
Mein Konto
Promicanje njemačkog jezika u Beču: Početnici škole bez perspektive?
Kritika bečkog obrazovnog sustava: Zierfuß poziva na reforme za rješavanje jezičnih nedostataka među onima koji kreću u školu, dok odgovorni ne djeluju.
Promicanje njemačkog jezika u Beču: Početnici škole bez perspektive?
Rasprava o jezičnoj podršci u školama u Beču uzima sve više maha. Predsjednik obrazovanja i kluba Harald Zierfuß iz Bečke narodne stranke oštro je kritizirao Neos zbog njihovog ponašanja u obrazovnom sektoru tijekom intervjua. Prema Zierfußu, otprilike polovica onih koji kreću u školu ne govori njemački i moraju biti navedeni kao izvanredni učenici. To je ozbiljna prijetnja integraciji djece, koja je nastala kao rezultat godina neuspjeha u promicanju njemačkog jezika. Poziva na obaveznu, ranu potporu njemačkog jezika za sve trogodišnjake u vrtićima kako bi se suočili s izazovima koje sa sobom nosi problem jezika. OTS navodi da su jasni standardi i veća predanost roditelja potrebni za poboljšanje integracije djece.
Trenutačne brojke jasno pokazuju koliko je situacija zapravo ozbiljna. Prema RT-u, gotovo 45 posto bečkih polaznika škole ima “izvanredni status” zbog nepoznavanja njemačkog jezika. Iznenađujuće, mnoga od te djece rođena su u Austriji i provela su nekoliko godina u vrtiću bez stjecanja potrebnih jezičnih vještina. Drugo izvješće ÖIF-a pokazuje da 27% studenata u Austriji govori razgovorni jezik koji nije njemački, au Beču čak 51,6%. RT ističe da su oko 19,3% učenika stranci i da već postoji visok udio djece kojima je arapski ili turski prvi jezik.
Izazovi integracije
Unatoč uvođenju tečajeva njemačkog jezika 2018., koji nude do 20 sati nastave jezika tjedno, napredak u vještinama njemačkog jezika ostaje ograničen. Kritičari tvrde da ti razredi više pridonose segregaciji nego integraciji pogođene djece. Djeca se u tim razredima često osjećaju izolirano, što otežava prijelaz u redovnu nastavu. Osim toga, MIKA-D test je kritiziran kao neprikladan za mjerenje znanja njemačkog jezika.
U školskoj godini 2022./23. oko 45.749 učenika klasificirano je kao izvanredni, što odgovara 1,2% svih austrijskih učenika. Udio nediplomiranih studenata sa stranim državljanstvom je 17,2%. Taj je udio posebno visok među ukrajinskim, rumunjskim i sirijskim studentima. Ove brojke jasno pokazuju da većina djece s jezičnim nedostacima nije rođena u inozemstvu, već ovdje, što ukazuje na neadekvatnu jezičnu podršku u ranom djetinjstvu. ÖIF također naglašava da je održiva strategija za uključivanje roditelja i vrednovanje jezika baštine neophodna kako bi se izbjegli dugoročni društveni i ekonomski problemi.
Trenutna situacija u školama u Beču odraz je izazova s kojima se grad mora suočiti u pogledu integracije i obrazovanja. Pozivi na reforme i jasne mjere za poboljšanje jezične podrške sve su glasniji. Hoće li i kako odgovorni odgovoriti na ove hitne zahtjeve, ostaje za vidjeti.