Vrhovni sud Argentine završava Kirchnerovu političku eru

Vrhovni sud Argentine završava Kirchnerovu političku eru

U Argentini, vrhovni sud ima političku karijeru Cristina Fernández de Kirchner, bivši predsjednik koji je na toj dužnosti bio ukupno dva mandata, faktički je prestao. Dobila je i šestogodišnju zatvorsku kaznu, čime je marginalizirana jedna od najkontroverznijih osoba u argentinskoj političkoj povijesti.

Jasna presuda i političke posljedice

72-godišnja Kirchner, koja je bila predsjednica od 2007. do 2015., osuđena je za prijevaru 2022. Optužena je da je usmjeravala projekte izgradnje javnih cesta u Patagoniji bliskoj osobi. Ta je odluka pokvarila njihove planove da sudjeluju na pokrajinskim izborima u Buenos Airesu, ali bi mogla ponovno motivirati njihovu podijeljenu peronističku opoziciju, koja je tražila novi smjer od prijenosa vlasti na predsjednika Javiera Mileija 2023. godine.

Reakcije i otpori na ulici

Presudu žestoko kritiziraju pristaše Kirchnerove. U Buenos Airesu njihovi su pristaše blokirali ulice, bubnjali i mahali transparentima s likom Evite Perón, supruge osnivača političkog pokreta Juana Peróna. Kirchner je sama opisala suce Vrhovnog suda kao "trijumvirat nepredstavljivih" dok je govorila tisućama pristaša okupljenih ispred sjedišta njezine Peronističke Justicialističke stranke.

Budućnost peronističkog pokreta

Izazovi s kojima se peronistički pokret suočava su ogromni. Prema političkom analitičaru Carlosu Fari, izostanak Kirchner neće značiti kraj njezinog političkog pokreta, ali će se dinamika svakako promijeniti. Vladin izvor istaknuo je kako bi ta odluka mogla oslabiti ili ojačati oporbu. To znači da bi se peronizam mogao ili konsolidirati ili raspasti na tisuću komadića.

Optužbe i prethodni razvoj događaja

Tužitelji su optužili Kirchner za usmjeravanje stotina milijuna dolara građevinskom poduzetniku Lázaru Báezu. Tijekom njezine uprave i administracije njezina pokojnog supruga, Néstora Kirchnera, tvrtke pod kontrolom Báeza dobile su brojne ugovore za projekte izgradnje cesta u Patagoniji, od kojih je gotovo polovica napuštena. U međuvremenu, Báez je već služio zatvorsku kaznu.

Kritika i ekonomski izazovi

Posljednjih je godina Kirchnerova popularnost, kao i ona peronističkog pokreta, značajno opala. Pod predsjednikom Albertom Fernándezom, kojemu je služila kao potpredsjednica 2019., Argentina je doživjela ekonomski pad koji je doveo do golemog stvaranja novca i naglog porasta inflacije. Ipak, ima vjerne sljedbenike, osobito među zaposlenim glasačima koji su ovisili o subvencijama za vrijeme koje je ona i njezin suprug proveo u vladi.

Sukob s aktualnim predsjednikom

Kirchner je nedavno oštro kritizirala politiku štednje predsjednika Mileija, optužujući ga za rezanje mirovina i nedovoljno financiranje javnog obrazovanja. Milei je uzvratio rekavši da bi "želio zabiti posljednji čavao u lijes kirchnerizma, s Cristinom Kirchner u njemu." Ove napetosti naglašavaju duboke pukotine u argentinskom političkom pejzažu.

Pravni izazovi i nadolazeće tužbe

Kirchner nije suočena samo s aktualnom presudom. Suočava se s nekoliko drugih kaznenih prijava i sudit će joj se u studenom zbog optužbi za vođenje opsežne sheme podmićivanja. Ona nije prva argentinska predsjednica koja se suočava s kaznenom presudom; na primjer, bivši predsjednik Carlos Menem bio je osuđen za pronevjeru javnih sredstava 1990-ih, ali je uživao imunitet kao senator.