Nova zgrada B 169: Zašto je do gradilišta u Oschatzu još dugo!
Izgradnja B 169 u sjevernoj Saskoj odgođena je zbog arheoloških istraživanja i nedostatka sredstava.

Nova zgrada B 169: Zašto je do gradilišta u Oschatzu još dugo!
Izgradnja nove trase B 169 između Riese i Salbitza ponovno je odgođena, kako je u utorak, 10. prosinca, priopćio leipziški ogranak Državnog ureda za izgradnju cesta i prometa (Lasuv). Planirani radovi morali su biti odgođeni iz dva glavna razloga: Prvo, brojni važni arheološki nalazi zahtijevali su temeljitije istraživanje, što zahtijeva dodatno vrijeme. S druge strane, Lasuv nema dovoljno financijskih sredstava, jer je novogradnja B 169 samo provizorno navedena u Federalnom planu izgradnje cesta. Trenutno je na raspolaganju samo 12,1 milijun eura, koji su već raspoređeni za druge mjere, uključujući projekte zaštite okoliša i arheološka istraživanja.
Kaos u financiranju i planiranju
Financijsku situaciju pogoršava i nedavna studija Greenpeacea u kojoj stoji da bi troškovi izgradnje i održavanja novih autocesta i federalnih autocesta mogli biti tri puta veći od dosadašnjih procjena Ministarstva prometa. Prema studiji, oko 800 projekata moglo bi koštati ukupno 153 milijarde eura do 2035. godine, dok je prvotno planirano samo 50,9 milijardi. Ovi enormni dodatni troškovi mogli bi još više opteretiti proračun Federalnog ministarstva prometa nego što se dosad pretpostavljalo. Rastuće cijene gradnje već dovode do tekuće rasprave o prioritetima u izgradnji cesta.
Greenpeaceova kritička procjena, koja se temelji na odgovorima savezne vlade na mali upit, također sugerira da su troškovi mnogih građevinskih projekata bili znatno precijenjeni. Očekivani troškovi značajno se povećavaju, osobito u 325 od 351 ocijenjenog projekta. Zahtjev za novim infrastrukturnim konsenzusom među semaforskom koalicijom sada postaje hitniji, jer i Zeleni i druge stranke žele pokrenuti temeljitiji dijalog o razvoju troškova u izgradnji cesta.
Općenito, izgradnja cesta se ne suočava samo s izazovima u Oschatzu; Uvjeti financijskog okvira i kašnjenja koja iz toga proizlaze čine sve jasnijom potrebu za ponovnim pregledima planiranja i određivanjem prioriteta u njemačkom prometnom sektoru. To bi moglo imati dalekosežne posljedice za buduće građevinske projekte, jer će pitanja financiranja i hitnosti imati središnju ulogu, kao što je već vidljivo u pregovorima o proračunu.