Inovacije socijalne skrbi: Donja Austrija oslanja se na strože kontrole i pravila!
Matthias Zauner iz VPNÖ-a poziva na stroža pravila socijalne skrbi u Donjoj Austriji. Nove mjere usmjerene su na nacionalno usklađivanje.

Inovacije socijalne skrbi: Donja Austrija oslanja se na strože kontrole i pravila!
U Donjoj Austriji čekaju se opsežne izmjene zakona o socijalnoj skrbi. Matthias Zauner, državni upravitelj VPNÖ-a, objašnjava da planirani model treba poslužiti kao "gornja granica" za standardizaciju na nacionalnoj razini. Prema vienna.at, o izmijenjenoj verziji Zakona o provedbi socijalne skrbi glasovat će se na nadolazećoj sjednici državnog parlamenta u četvrtak. Predviđeno je da novi propisi stupe na snagu već 2026. godine.
Središnja mjera amandmana je namjeravano pooštravanje sankcija za odbijanje razumnog rada. Ubuduće će se pravo na socijalnu pomoć u slučaju odbijanja rada prepoloviti na najmanje tri mjeseca, dok je dosad to razdoblje bilo samo četiri tjedna. Osim toga, smanjenje se produljuje za četiri tjedna u slučaju daljnjeg kršenja obveze. Ako se naknada ukine, potrebno je uvesti razdoblje čekanja od šest mjeseci prije ponovnog sticanja prava na socijalnu naknadu.
Strože kontrole i sankcije
Planirane mjere uključuju i strože kontrole kako bi se spriječile moguće zlouporabe socijalne pomoći. U tom kontekstu, razmatraju se kazne do 5.000 eura za osobe koje daju lažne podatke ili prikriju prihode i imovinu. Onima koji ne plate kaznu prijeti zamjenska zatvorska kazna do šest tjedana. Uvodi se i minimalna kazna od 200 eura. Ove su reforme dio akcije "Stop društvenom zlostavljanju!" inicijativa, koja je već prikupila preko 5000 potpisa kako bi poboljšala percepciju socijalnih beneficija i, prije svega, dobrobit onih u potrebi, kako izvještava meinkreis.at.
Zauner kritizira postojeću praksu u Beču koja je, primjerice, jednoj velikoj sirijskoj obitelji s jedanaestero djece omogućila socijalnu pomoć od oko 9000 eura, dok u Donjoj Austriji dobivaju samo oko 2900 eura. To ilustrira velike razlike u primicima socijalne pomoći između saveznih pokrajina: u Beču je 2024. više od 149.200 ljudi, oko 7,3% stanovništva, primalo socijalnu pomoć, dok je u Donjoj Austriji bilo tek nešto manje od 11.700 ljudi, tj. 0,7% stanovništva.
Usklađivanje socijalne pomoći na nacionalnoj razini
Državna vlada pod guvernerkom Johannom Mikl-Leitner nadolazeći amandman vidi kao korak prema ciljanoj orijentaciji socijalnog sustava. Cilj je da podrška stigne tamo gdje je najpotrebnija. Prema statistics.at, statistika socijalne pomoći trenutno uključuje šest saveznih država koje su provele oba propisa. Sveobuhvatno nacionalno usklađivanje socijalne pomoći stoga je središnja briga vlade Donje Austrije.
Ovim sveobuhvatnim promjenama Donja Austrija se pokazuje kao pionir u Austriji, no rasprava o korisnosti i nužnosti takvih mjera svakako će se nastaviti.