Novi vojni rok: Počelo s radom Povjerenstvo za sigurnosnu politiku!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Novo povjerenstvo za vojnu službu na čelu s general bojnikom Hamesederom počinje s radom na reformi obveznog vojnog roka.

Die neue Wehrdienstkommission unter Leitung von Generalmajor Hameseder nimmt ihre Arbeit auf, um die Wehrpflicht zu reformieren.
Novo povjerenstvo za vojnu službu na čelu s general bojnikom Hamesederom počinje s radom na reformi obveznog vojnog roka.

Novi vojni rok: Počelo s radom Povjerenstvo za sigurnosnu politiku!

Dana 2. lipnja 2025. godine novoosnovana Komisija za vojnu službu pod vodstvom general bojnika Erwina Hamesedera. Ministrica obrane Klaudia Tanner otvorila je prvi sastanak u Federalnom ministarstvu obrane i istaknula hitnost izrade novih koncepata obveznog vojnog roka s obzirom na pogoršanu sigurnosnu situaciju u Europi.

Povjerenstvo se sastoji od ukupno 23 člana od kojih deset s pravom glasa. Članovi s pravom glasa uključuju Waltera Feichtingera, vojnog stručnjaka i zamjenika Hamesedera, kao i predstavnike ministarstava obrane, financija i vanjskih poslova. Savjetodavni članovi su glasnogovornica savezne škole Mira Langhammer i predstavnici agencije za državnu službu i saveza sindikata. Svi članovi svoje funkcije obavljaju volonterski.

Pozadina i ciljevi

Cilj povjerenstva je, između ostalog, savjetovati alternativne modele vojne i civilne službe te promicati popunjavanje milicije. Ministar Tanner ukazao je na sve veću vojnu nacionalnu obranu i opisao Saveznu vojsku kao "stratešku rezervu". Povjerenstvo bi do kraja godine trebalo predstaviti izvješće s tri prijedloga koji će temeljito obraditi dizajn obveznog vojnog roka.

Sigurnosna situacija u Europi znatno se pogoršala zbog agresorskog rata koji je u tijeku u Ukrajini i globalnim problematičnim točkama. Ovakav razvoj događaja čini reformu obveznog vojnog roka nužnom kako bi se osigurala puna operativna spremnost oružanih snaga i pojačane aktivnosti obuke.

Služenje vojnog roka – pregled

Opća vojna obveza igra središnju ulogu u raspravi o sigurnosnoj politici u Europi. U mnogim je zemljama novačenje uvedeno u prošlosti kako bi se građani obvezali na služenje u oružanim snagama na ograničeno vremensko razdoblje, kako je u Njemačkoj, među ostalim, regulirano člankom 12.a Temeljnog zakona. Tamo je 2011. obustavljen vojni rok, ali nikada nije ukinut. Kontekst služenja vojnog roka postaje sve relevantniji, posebno u svjetlu trenutnih izazova sigurnosne politike. Rasprava o mogućem povratku ili reformi obveznog vojnog roka stoga je postala intenzivnija nakon nedavnih događaja, kao što je npr. Federalna agencija za građansko obrazovanje objasnio.

Općenito, nova Komisija za vojnu službu nada se da će sveobuhvatno sagledati obveznu vojnu službu i povezane društvene izazove kako bi ispunila buduće zahtjeve sigurnosne politike.