Bitka uzora: Kako su žene još uvijek zakinute u honorarnom radu!

Bitka uzora: Kako su žene još uvijek zakinute u honorarnom radu!

O ulozi žena u svijetu rada sve se više govori, a najnovije statistike pokazuju da se mnogo toga promijenilo u posljednjih nekoliko desetljeća. Prema ORF-u, društveni pogledi na zaposlene majke značajno su se promijenili. Dok je 1990-ih dvije trećine stanovništva smatralo da majke s malom djecom ne bi trebale raditi, danas je taj broj pao na manje od petine. Utvrđeno je da se svijest o ravnopravnosti spolova također povećala u svim dobnim skupinama.

S druge strane, analiza WSI-ja pokazuje da žene u Njemačkoj još uvijek puno češće rade na pola radnog vremena od muškaraca. U 2021. godini 45 posto zaposlenih žena radilo je nepuno radno vrijeme, u usporedbi sa samo 12 posto muškaraca. Iako se rad s nepunim radnim vremenom među muškarcima povećao od 1990-ih, rodni jaz raste: razlika s 28 postotnih bodova u 1991. porasla je na 33 boda do 2021. Studija naglašava da žene često preuzimaju većinu neplaćenog posla kao što su briga o djeci i kućanski poslovi, osobito kod kuće. Zbog toga često pribjegavaju radu s nepunim radnim vremenom kako bi bolje uskladili posao i obiteljski život, ali to može imati dugoročne negativne učinke na njihove izglede za karijeru.

Promjene u radnim modelima

Zanimljiv je fenomen promjena tzv. „modernog modela hranitelja obitelji“. U Austriji je još uvijek popularno da muškarac radi puno radno vrijeme, a žena honorarno. Prema Beham-Rabanseru sa Sveučilišta Johannes Kepler, iako društvo napreduje, zabrinjava činjenica da samo trećina parova ravnopravno dijeli odgoj djece, dok se većina drži tradicionalnih modela, posebice u zapadnom svijetu.

To stvara velike razlike u zapošljavanju na pola radnog vremena između Istočne i Zapadne Njemačke. U Istočnoj Njemačkoj stopa skraćenog radnog vremena znatno je niža, što je djelomično zbog tradicionalnih uzora koji još uvijek postoje. Pandemija korone također je stavila u fokus nejednaku raspodjelu skrbi i plaćenog rada između muškaraca i žena: žene su obično glavne odgovorne za brigu o djeci tijekom karantina, što je češće dovodilo do smanjenja njihovog radnog vremena. Ovakav razvoj događaja pokazuje koliko je važno propitivati ​​društvene norme i kontinuirano raditi na istinskoj jednakosti kako bi se smanjio jaz u mirovinama između spolova i promicala ekonomska neovisnost žena.

Ova duboka strukturalna pitanja rješavaju ORF i WSI svaki nudi različite perspektive o učincima radnih modela i rodnih uloga na današnji radni život.