Theater an der Wien: Povratak nakon uspješne obnove!
“Kleine Zeitung” ističe inovativne kazališne projekte u Beču, uključujući interaktivna VR iskustva i aktualna kretanja u kulturnom sektoru.
Theater an der Wien: Povratak nakon uspješne obnove!
U srcu Beča sve se vrti oko kulturne obnove! Onaj tradicionalni Theater an der Wien osvrće se na impresivnu povijest i vraća se nakon opsežne generalne obnove. Dana 12. listopada 2025., zgrada opere, sada poznata kao Musiktheater an der Wien, bit će otvorena velikom svečanošću. No puni rad neće se nastaviti do 2026.! U svojoj 223-godišnjoj povijesti kazalište je doživjelo brojne transformacije - od rodnog mjesta Beethovenova "Fidelia" do središta glazbenih uspjeha poput "Mačaka" i "Elisabeth".
Redateljski duo Halper i Krösche aktivan je u digitalnom svijetu i istražuje nove granice u kazalištu. Tim je 2019. započeo projekt “Nepozvani gosti” koji se bavi digitalnim životnim pričama preminulih ljudi. Tijekom pandemije korona stvorena je zadivljujuća hiperlink instalacija “404-Totlink” koja svakoga vodi u zaboravljene digitalne svjetove devedesetih godina prošlog stoljeća. Njihov najnoviji rad, “[EOL],” omogućuje publici da se kreće metaverzumom siročetom opremljenom VR slušalicama dok donosi vlastite odluke o očuvanju ovih zaboravljenih digitalnih prostora. “Nema ništa bolje od kolektivnog disanja u kazalištu”, kaže Krösche, dok Halper ističe da digitalni formati nikada ne mogu zamijeniti živost analognog kazališta.
Transformacija i izazovi
Kao Tisak izvijestio je da je Musiktheater an der Wien predan eksperimentiranju s novim umjetničkim konceptima kako bi održao kulturnu relevantnost i ponovno pridobio publiku. Novi umjetnički voditelj Stefan Herheim fokusira se na djela iz 19. stoljeća i povratak opernoj tematici, korak koji sa sobom nosi i mogućnosti i izazove. U vrijeme kada je digitalno kazalište izgubilo na popularnosti, postavlja se pitanje hoće li se publika u budućnosti biti spremna ponovno posvetiti analognom kazalištu.
Uz tehnologiju, Halper i Krösche također igraju ključnu ulogu u raspravi o budućnosti umjetnosti. Korištenje umjetne inteligencije moglo bi revolucionirati kreativne procese, ali su neizbježna upozorenja o mogućem obezvrjeđivanju ljudske kreativnosti. “Moramo se pobrinuti da umjetnost koju ostavljamo našoj djeci nije samo generirana umjetnom inteligencijom,” naglašava Halper, dok veliča bit umjetničkog rada i njegovu ljudsku dimenziju.