Klimatska katastrofa: kolaps ledenjaka u Blattenu prijeti selu i prirodi!

Klimatska katastrofa: kolaps ledenjaka u Blattenu prijeti selu i prirodi!

U srijedu poslijepodne, 31. svibnja 2025., u Lötschentalu, kantonu Valais, u Švicarskoj, došlo je do kolapsa ledenjaka, zatrpavši dijelove sela Blatten. Incident je imao dramatične posljedice i još je jedan primjer razornih učinaka klimatskih promjena. Prema prvim analizama u 15.39 sati, klizište je imalo magnitudu M=3,1 po Richteru, što je usporedivo s ranijim događajem u Piz Cengalo 2017., koji je izmjerio M=3,0.

Profesor Jan Bag sa Sveučilišta u Innsbrucku, koji istražuje u Valaisu gotovo dva desetljeća i konzultira stručnjake poput Christophe Lambiel sa Sveučilišta u Lausannei, komentirao je uzroke od rušenja. Naglašava da klimatske promjene uzrokuju stalne i dramatične promjene u visokim planinama, iako nisu uvijek izravno odgovorne za određene događaje. Povlačenje leda u alpskoj kriosferi stoga dovodi do erozije vjetrom i vremenom.

Nestabilnost uzrokovana topljenjem permafrosta

Prema Bagu, permafrost u Alpama se otapa brzinom od oko 0,1 stupnjeva Celzijusa po desetljeću, što može dovesti do ozbiljnih gubitaka stabilnosti u stijenskoj masi. Nužna je hitna akcija jer su pojave poput urušavanja ledenjaka na ledenjaku Birch izravno povezane s nestabilnošću stijenskih masa. 500 metara visoka stijena iznad Blattena pokazala se nestabilnom, što je jako opteretilo ledenjak. Oko tri milijuna kubičnih metara stijene palo je u srijedu i dovelo do klizišta od leda, blata i ruševina koje je opustošilo grad Blatten.

Bag i njegov tim već 12 godina koriste GPS mjerne uređaje za predviđanje i planiranje mjera u preventivnim sustavima. Ova je tehnologija ključna za promicanje razumijevanja alpskih krajolika koji se dinamički mijenjaju. Površina ledenjaka koja se povlači doprinosi nakupljanju sve više vode u planinama. Rezultat je sve veća gravitacija, koja opasno mobilizira te mase.

Odroni kamenja su sve veći

Ponovljena nestabilnost u Alpama nije jedinstvena. Slični događaji, kao što je djelomično urušavanje Ruhehorna u planinama Silvretta u lipnju 2023., pokazuju da je topljenje permafrosta sve veća prijetnja. Stručnjaci poput Thomasa Figla i Michaela Krautblattera upozoravaju da će se odroni stijena i planina povećati na nadmorskim visinama iznad 3000 metara, posebno zbog učinaka obilnih oborina. Oni mogu ubrzati kretanje u planinama pet do sedam puta, povećavajući rizik od daljnjih sudara.

Detaljna istraživanja također pokazuju da se ukapljena masa nastala prilikom klizišta, zbog svoje pokretljivosti, prilikom udara u ledenjak pretvara u vodu i pritom razvija goleme razorne sile. Dok je pristup vlasti prema upotrebi sile morao biti pokrenut u Blattenu, sustavi ranog upozoravanja već su implementirani u drugim područjima kako bi se bolje zaštitio planinski turizam i suprotstavilo budućim poplavama i jesenskim događajima.

S obzirom na tekuće klimatske promjene i s njima povezane razorne planinske padove, pozivaju se i znanstvenici i djelatnici pješačkog i planinskog turizma da poduzmu mjere za povećanje sigurnosti i zaštite okoliša kako bi se takve tragedije spriječile u budućnosti ili barem umanjile njihove posljedice.