Michael Gaismair: Nasljeđe pravednog društva u srcu Tirola

Michael Gaismair: Nasljeđe pravednog društva u srcu Tirola

Nedavno je u Innsbrucku održana važna konferencija u spomen na Michaela Gaismaira, koju su organizirali pokrajinska vlada Tirola i Sveučilište u Innsbrucku. Gaismair, ključna figura u tirolskoj povijesti, bio je jedan od vođa Tirolske seljačke pobune početkom 16. stoljeća. Ovaj ustanak bio je dio većeg sukoba koji je zahvatio ne samo Tirol, već i velike dijelove Njemačke. Ovdje su farmeri i rudari ustali protiv represivnog ugnjetavanja svog vremena.

Događaj, koji je uključivao i izlet u Vipiteno, imao je za cilj baciti više svjetla na različite aspekte Gaismairova rada i njegov utjecaj na tirolsko društvo. Među gostima je bio i Josef Geisler, zamjenik državnog guvernera odgovoran za poljoprivredu, koji je naglasio kontinuiranu važnost ideja koje je iznio Gaismair. Istaknuo je kako Gaismair nije samo ohrabrio poljoprivrednike, već im je dao i ideju kako bi moglo izgledati pravednije društvo.

Tirolski državni poredak i njegova vizija

Središnja točka rasprave bila je Gaismairova utopijska vizija tirolskog državnog poretka koji uključuje elemente egalitarnog i kršćansko-demokratskog sustava. Taj poredak, koji nikada nije u potpunosti ostvaren, zahtijevao je temeljne promjene: ukidanje plemstva, jednakost pred zakonom za sve ljude i socijalnu sigurnost za one manje sretne. “Gaismairov državni poredak bio je hrabar nacrt koji se bavio temeljnim pitanjima pravde i solidarnosti”, objasnio je Christoph Haidacher, ravnatelj Tirolskog državnog arhiva.

Konferencija je također ponudila usporedbu između Gaismaira i drugih utjecajnih ličnosti poput Andreasa Hofera, pri čemu se raspravljalo o Gaismairovoj književnoj recepciji. Od Franza Kranewittera do Felixa Mitterera, raspravljalo se o tome kako su ove povijesne osobe oblikovale sjećanje na seljački ustanak i njegove vođe.

Važnost tirolskog državnog poretka sada se također odražava u ustavu, koji se temelji na rezultatima pregovora zemljoradničkog državnog parlamenta 1525. i 1526. Ova ostavština seljačkog pokreta u to vrijeme bila je od političke važnosti i sigurno je dovela do poboljšanja za poljoprivrednike i građane. Robert Rebitsch sa Sveučilišta u Innsbrucku istaknuo je kako Gaismairov koncept s obzirom na zahtjeve tog vremena u određenoj mjeri vrijedi i danas.

Michael Gaismair rođen je oko 1490. u južnotirolskoj zajednici Tschöfs. Dolazeći iz skromne sredine, stekao je sveobuhvatno obrazovanje koje mu je omogućilo uspon. Između ostalog, radio je kao tajnik brixenskog biskupa, stjecao je vojno iskustvo i bio upoznat s idejama reformacije. Nakon poraza Seljačke bune, Gaismair je morao pobjeći u progonstvo i na kraju je smrtno stradao u Padovi 1532. godine.

Konferencija u Innsbrucku nije samo podsjetila na povijest, već je ponudila i prostor za aktualne rasprave o pravdi i solidarnosti. U vremenima kada društvena nejednakost ponovno postaje relevantna tema, nasljeđe Michaela Gaismaira čini se relevantnijim no ikad.