Suvremeni Istanbul: Sajam umjetnosti kao znak jedinstva u vrijeme krize

Suvremeni Istanbul: Sajam umjetnosti kao znak jedinstva u vrijeme krize

Suvremeni Istanbul postavio je nevjerojatan cilj u svom 19. izdanju: usred stalnih kriza i izazova s kojima se Turska suočava, sajam umjetnosti bi želio pokazati snagu i jedinstvo. Događaj, koji se odvija na slikovitom zlatnom rogu, ne samo da privlači lokalne umjetnike, već pokazuje i predanost domaćoj umjetničkoj sceni.

Dok sunce zalazi i nostalgične boje naslikale su nebo nad člancima umjetnika poput Anselma Reylea i Georga Herolda, moglo bi se pomisliti da međunarodna umjetnička zajednica čeka ekstravagantnu proslavu kreativnosti. Ali stvarnost često izgleda drugačije. Prema osnivaču sajma Ali Güreli, gosti su uglavnom domaći kolekcionari, a međunarodna prisutnost ograničena je na odabrane novinare i poznavatelje umjetnosti.

Jačanje lokalne umjetničke scene

Sajam je ove godine donekle smanjio s 51 galerijama koje sudjeluju, što je zbog ekonomske situacije zemlje. To bi se moglo shvatiti kao pokazatelj da je vrsta umjetnosti koja je prikazana više orijentirana na lokalni ukus. Čini se da upečatljivo šarena i često nadrealna djela lokalnih galerija karakterizira drugačija estetika od onoga na što su međunarodni posjetitelji navikli. Posjet Istanbul Modern, prvom muzeju suvremene umjetnosti u Türkiye, ilustrira da ove stilske značajke odražavaju duboko ukorijenjene tradicije u turskoj umjetnosti.

Važan element za šanse za uspjeh umjetničkog sajma je interakcija između mještana i međunarodnih galerija. Umjetnici i galerije poput onih iz Hazer Özila, koji su već zastupljeni u Art Baselu, izgradili su mrežu koja je od velike važnosti za ostale lokalne izlagače. Ove veze omogućuju crtanje međunarodnih galerija i njihovih kolekcionara na tursku umjetničku scenu.

Solidarnost je presudna u ovoj industriji. Kad je Özil prvi dan vodio posjetitelje u status portugalske galerije Pedro Cera, nije samo pomagao CERA -i, već je i aktivno promovirao razmjenu među galerijama, što bi moglo pridonijeti potencijalnim trgovinama i novim kontaktima.

Sajam umjetnosti nalazi se usred promjenjivog političkog krajolika, s novootvorenim gradonačelnikom Istanbul Ekrem İmamoğlu fokusom na njegovom dnevnom redu. Pod njegovom administracijom proširena je kulturna ponuda grada, uključujući nove javne knjižnice i pretvaranje neiskorištenih soba u kulturna mjesta. Istanbul je uspostaviti Istanbul kao globalnu umjetnost i kulturnu metropolu podržani su naporima Gürelija i suvremenog Istanbula.

Sljedeće godišnje izdanje sajma planirano je za sredinu -rujna i djelovat će kao središnji događaj u jesenskom umjetničkom kalendaru Türkiye. Ovaj pozitivan pogled mogao bi lokalnoj umjetničkoj sceni pružiti potreban poticaj za bolje klasificiranje međunarodnog tržišta umjetnosti.

Ipak, ostaje da se vidi kako će ovi razvoj utjecati na tekuće izazove u Turskoj. Neki vide nadu u suradnji između državnih institucija i sajma, što bi se moglo protumačiti kao znak da inicijativa može dati nagone za cijeli gradski umjetnički i kulturni krajolik. Više informacija također se može naći u nedavnom članku na www.monopol-magazin.de .