Kritika Zakona o zaštiti odraslih: Vijeće s invaliditetom upozorava na rizike!

Kritika Zakona o zaštiti odraslih: Vijeće s invaliditetom upozorava na rizike!

Österreich - U Austriji su promjene u zakonu o zaštiti odraslih za raspravu u sklopu zakona o praćenju proračuna 2025. godine. Austrijsko vijeće za invaliditet jasno je progovorilo protiv ovih planiranih prilagodbi jer potencijalno ugrožavaju zaštitu ljudskih prava. Klaus Widl, predsjednik Austrijskog vijeća za invaliditet, odnosi se na potrebu da se izbjegne previsokim promjenama u zakonu o zaštiti odraslih kako ne bi ugrozio napredak koji je postignut 2. Zakonom o zaštiti odraslih.

Glavne točke željenih zakonodavnih promjena uključuju proširenje roka za obnovu sudske zastupljenosti odraslih od tri do pet godina. Osim toga, treba odlučiti o otkazivanju obveznog čišćenja u procesu obnove. Mogućnost korištenja kao predstavnik odraslih također je dio nacrta. Te promjene smatraju neprihvatljivim Vijećem za invaliditet jer dovode u pitanje prava osoba s invaliditetom.

Proces zahtjeva i procjene

Vijeće za invaliditet poziva ministra pravde dr. Anna Sporrer da izbriše dvije konkretne točke iz nacrta: proširenje roka za obnovu (§ 246 ABGB) i brisanje obveznog kliringa (§ 128 vani). WIDL naglašava da se mora zajamčiti zaštita ljudskih prava za osobe s invaliditetom, što snažno dovodi u pitanje planirani rezovi.

Međunarodni kontekst i ljudska prava

Rasprava o zakonu o zaštiti odraslih u Austriji odvija se u pozadini Konvencije o pravima s invalidima (UN-BRK). Cilj promicanja ljudskih prava i temeljnih sloboda za oko milijardu osoba s invaliditetom širom svijeta. U Njemačkoj je UN-BRK ratificiran 24. veljače 2009. godine, a stupio je na snagu 26. ožujka 2009., što je rezultiralo promjenom paradigme u politici invalidnosti i priznavanjem ljudskih prava osoba s invaliditetom.

UN-BRK konkretizira prava kao što su pristup obrazovanju, svijet rada i kulturnog života i regulira sudjelovanje u različitim područjima života. Države ugovora obvezne su redovito prezentirati izvještaje o statusu provedbe ovih prava i moraju aktivno provesti Konvenciju. Ova obveza pokazuje potrebu za sveobuhvatnom zaštitom od diskriminacije i isključenja, koja bi se u Austriji mogla ugroziti zbog željenih promjena u zakonu o zaštiti odraslih.

Tema reformi u zakonu o zaštiti odraslih ilustrira ključnu ulogu zakonodavnih mjera za zaštitu ljudskih prava i upućena na internacionalnost ovog problema, kao što također naglašava Njemački institut za ljudska prava. Dogovoreni cilj UN-BRK-a ostaje da svi ljudi s invaliditetom imaju jednak i u potpunosti pristupi pristupu svojim pravima i postoje potrebni zaštitni mehanizmi.

S ciljem sljedećih koraka, ostaje da se vidi kako će se razviti pravna situacija i hoće li postojati dijalog između donositelja političke odluke i predstavnika pokreta zakona o invalidnosti.