Zaštita od klime u opasnosti: Štedska opterećenja Zeleni proračun 2025!

Kritik an Budgetkürzungen im Klimabereich: Katharina Rogenhofer warnt vor finanziellen Risiken und Maßnahmen zur CO2-Reduktion.
Kritika smanjenja proračuna u klimatskom području: Katharina Rogenhofer upozorava na financijske rizike i mjere za smanjenje CO2. (Symbolbild/DNAT)

Zaštita od klime u opasnosti: Štedska opterećenja Zeleni proračun 2025!

Österreich, Land - Austrija se suočava s velikim izazovima u području klimatske zaštite nakon što su u dvostrukom proračunu 2025/26 odlučena velika ušteda u klimatskom području. Katharina Rogenhofer, direktorica organizacije, izrazila je zabrinutost zbog smanjenja koja utječu na oko trećinu cijele uštede. Te mjere ne mogu samo ugroziti zaštitu od klime, već bi imale i negativne učinke na konsolidaciju proračuna, jer Austrija prijeti novčanim kaznama ako klimatski ciljevi EU -a ne postignu. Prema komisiji EU -a, međutim, postoji mogućnost da se do 2030. godine dosegne klimatski cilj, pod uvjetom da se provode sve mjere Nacionalnog plana klime i energije. Unatoč tome, potrebni koraci, poput ekologizacije subvencija za davanje klime, još nisu bili na vidiku.

Planirani dvostruki proračun također dovodi do novih stipendija za smanjenje klime, povećava troškove klime i skraćuje financiranje okoliša, uključujući razmjenu kotla. Da bi mogla postići klimatske ciljeve unatoč tim uštedama, vlada hitno treba provesti zakonske mjere kako bi smanjila emisiju CO2. Prijedlozi uključuju određivanje veznog datuma izlaza za grijanje nafte i plina kao i stvaranje zelenih olovnih tržišta kako bi se povećala potražnja za proizvodima s niskim CO2. Pored toga, zakon o upravljanju plinom (GWG) mogao bi pridonijeti razgradnji plinskih mreža.

Politika zaštite klime EU i njihov razvoj

Zaštita od klime također je od središnjeg značaja u europskom kontekstu. EU je postavila cilj smanjenja emisija za 55% do 2030. godine u odnosu na 1990. godine. Kao dio zelenog sporazuma, koji je usvojen u prosincu 2019., strategija rasta za postizanje klimatske neutralnosti razvijena je do 2050. godine. To uključuje mjere za povećanje udjela obnovljivih energija u konačnoj energiji u 42,30 posto.

2020. godine preko 20 posto energije korištene u EU dolazi iz obnovljivih izvora. S obzirom na sve veću klimatsku krizu, razvoj čistih izvora energije postaje sve važniji kao alternativa fosilnim gorivima. Zastupnici iz europskog parlamenta već su tražili brže dozvole za elektrane koje se upravljaju obnovljivim energijama za promicanje širenja solarne i vjetroelektrane. Osim toga, financiranje EU za projektima infrastrukture za prirodni plin postupno se ukida, dok se sredstva preusmjeravaju u energetsku infrastrukturu vodika i offshore.

Postigli ciljeve i buduće izazove

Klimatski ciljevi su također ambiciozni: EU je premašila ciljeve za 2020. godinu, poput smanjenja stakleničkih plinova za 20% u usporedbi s 1990. godine. Ipak, s obzirom na globalne izazove, poput učinaka klimatskih promjena i ovisnosti o fosilnim gorivima, mnoge su muke ostale. Potrebni su specifični napori i uobičajene europske i nacionalne strategije da bi se ciljevi postigli dugoročno.

S obzirom na sve ove događaje, postaje jasno da za zaštitu od klime zahtijeva sveobuhvatan i koordinirani odgovor, kako na nacionalnoj i europskoj razini. Provedba potrebnih mjera mora biti prioritet kako bi se umanjila ne samo ekološki, već i ekonomski rizik.

Öko News , Europski parlament i Federalna agencija za okoliš Informacije o trenutnim razvojima i izazovima u zaštiti klime.

Details
OrtÖsterreich, Land
Quellen