Sjećanje na Srebrenicu: 30 godina nakon okrutnog genocida

Sjećanje na Srebrenicu: 30 godina nakon okrutnog genocida

Srebrenica, Bosnien und Herzegowina - 11. srpnja 2025. u Srebrenici će se podsjećati na spomen na genocid, koji se dogodio prije 30 godina, na genocid. Očekuje se da će ova ceremonija privući desetke tisuća ljudi, jer se od sudionika "mirskog marša" od 100 kilometara očekuju od istočnog bosanskog sela Nezuk. Na ovaj tragični datum prije tri desetljeća, trupe bosansko-serbijske vojske načelnika Ranka Mladić provalile su zaštitnu zonu UN-a u Srebrenici i ubile preko 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka, što je bio najgori ratni zločin u Europi od Drugog svjetskog rata.

Memorijalni događaj sljedeće subote uključivat će ceremoniju sahrane daljnjih žrtava u Memorijalu Srebrenice u Potočariju. Kancelar Christian Stocker i ministar vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger bit će prisutni i izraziti svoju simpatiju. Dok Meinl-Reisinger naglašava odgovornost za sadašnjost i potrebu za pomirenjem, Stocker će istaknuti važnost komemoracije.

Sjećanje na genocid

U lipnju 1995. zapovjedništvo Drinskog korpusa bosansko-serbijske vojske pripremilo je vojni plan "Krivaja-95" za napad na enklavu Srebrenice. U poslijepodnevnim satima 5. srpnja zapovjednici VRS -a primili su naredbu da plan izvrše u praksi. Od 6. srpnja započeo je napad na Srebrenicu, s tim da je VRS spalio kuće Bosniac i sela i prisilio tisuće civila da pobjegnu u bazu UN -a u Potočariju, gdje je bilo stacionirano nekoliko stotina nizozemskih mirovnih snaga.

Ovaj je bijeg brutalno progonio VRS, a do 10. srpnja 1995. oko 15.000 muškaraca u Bosniku pokušalo je proći kroz šume u sigurno područje, koje je postalo poznato kao "Marš smrti". Preko dvije trećine tih ljudi su zarobljeni i ubijeni. Sljedećeg tjedna regija se pretvorila u bojno polje: više od 8.000 muškaraca i dječaka sustavno je ubijeno.

Pogubljenja su se nastavila tijekom dana, a trupe VRS -a dovele su muškarce u pritvorskim centrima i mučili su se pod okrutnim uvjetima. Međunarodni sudovi kasnije su klasificirani kao genocid, tamni dokaz ljudske okrutnosti. Važnost komemoracije ključna je za mir i pomirenje.

Političke reakcije

Federalni predsjednik Alexander van der Bellen naglasio je središnju ulogu zajedničkog sjećanja na pomirenje. Bivša ministrica pravde Alma Zadić također je upozorila na opasnosti od mržnje i nacionalističkih ideja. Glasnogovornica vanjske politike SPö, Petra Bayr i glasnogovornica ljudskih prava Pia Maria Wieninger također je naglasila hitnost budnosti i djelovanja protiv nacionalizma, što je potaknulo mnoga zvjerstva ovog vremena.

Sjećanje na Srebrenicu ostaje podsjetnik za Europu i svijet, da se više nikada ne dopuštaju da se slični zločini ponove. Sjećanje na ta pogrešna djela nije samo obveza prema žrtvama, već i privlačnost sadašnjim i budućim generacijama. Spomen u Srebrenici simbolizira borbu protiv zaborava i produbljivanja razumijevanja za strahote rata i genocida.

Za više informacija o spomen-obilježjima u Europi, uključujući one koji obilježavaju Drugi svjetski rat i strahote holokausta, zainteresirane strane mogu posjetiti Memorijalna mjesta Europe.