FPö kritizira skup i ne -transparentni sustav depozita u Austriji

FPö kritizira skup i ne -transparentni sustav depozita u Austriji

Wien, Österreich - U trenutnoj raspravi, glasnogovornik FPö -a za zaštitu okoliša Thomas Spalt naglo je kritizirao sustav depozita u Austriji. On dovodi u pitanje smislenost sustava i provocira pitanje postoji li netko tko dobro pronalazi sustav zaloga, osim "frakcije zelene boce za ležište" i ÖVP -a. Prema razmaku, sustav je uveden protiv volje stanovništva kako bi se nadoknadio stopu prikupljanja bez nadzora u Beču bez reagiranja na stvarne potrebe građana. Spalt je sustav depozita opisao kao centralistički i birokratski i oblikovao izraz "pfandmonster", koji je bio pogođen visokim troškovima i brojnim problemima.

Neke alarmantne statistike podupiru Spaltov argument. Prema Altstoff Recycling Austria, sustav depozita doveo je do gubitka prodaje od 45 milijuna eura u samo nekoliko mjeseci. Pored toga, naknade za odlaganje plastike porasle su za 15 posto, a za metal za 50 posto. Spalt je ne samo kritizirao visoke troškove, već i nedostatak kontrole i transparentnost sustava. Odgovore na odgovorna tijela pronašao je kao izbjegavajuće. Naglasio je da nema kontrole suda revizora ili vanjskih ispita; Samo ministarstvo poprima ispitivanje sustava.

Kritika mjera i transparentnosti

Još jedna točka Spaltove kritike odnosi se na ulogu privatnih tvrtki koje obavljaju suverene zadatke bez javnog nadzora s novcem poreznih obveznika. Izvještaj časopisa "Profil" opisuje sustav kao kaotičan i grupno, ukazuje na preopterećene sustave sortiranja i neučinkovito rukovanje pakiranom robom. Na primjer, navodi se da se boce iz Vorarlberga prevoze u nižu Austriju, što dovodi do povećanja prometa, a time i emisije CO2.

PFANDGELSELLSCHAFT EWP, koji kontroliraju velike korporacije, određuje naknade, što postavlja pitanja o rješavanju iznosa neznanjenih depozita -tako prikupljenim depozitnim listićima. U prvom tromjesečju 2025. godine u cirkulaciji je dovedeno 255 milijuna kontejnera, od kojih je vraćeno samo 36 milijuna. Spalt je stoga pozvao na ukidanje sustava, koji on opisuje kao skupo, neučinkovit i netočan.

Usporedba s europskim sustavima depozita

Kritično gledište Spaltsa nalazi zanimljiv kontekst u okviru drugih europskih zemalja. U Europi je provedba sustava povrata i depozita podijeljena u tri kategorije: zemlje s DRS -om koje su već uvedene, zemlje koje su donijele pravne propise i zemlje koje raspravljaju o njima. Njemačka se smatra prvom velikom europskom zemljom s funkcionalnim DRS -om od 2003. godine koja doseže visoke kolektivne kvote.
U zemljama poput Norveške, koje je DRS imao od 1996. godine, preko 93 posto pakiranja pića prikuplja se putem povratnih strojeva. Suprotno tome, Belgija nije uvela DRS jer se reciklirane stope smatraju visokom, što pokazuje da se pristupi i uspjesi razlikuju u Europi.

Ukratko, rasprava o austrijskom sustavu depozita očito otkriva dublje probleme u pogledu troškova, učinkovitosti i transparentnosti. Uz pogled na najbolje prakse u drugim zemljama, preusmjeravanje sustava u Austriji moglo bi biti vrijedno razmotriti postizanje ekonomskih i ekoloških ciljeva.