Prilog energetske krize: Vjetroelektrana se bori za opstanak!

Prilog energetske krize: Vjetroelektrana se bori za opstanak!

Savezna vlada poslala je na reviziju pooštravanje doprinosa za energetsku krizu, što već izaziva velike nemire u industriji obnovljive energije. Wind Power Interest Group (IG) ovu mjeru vidi kao negativan utjecaj na razvoj energije vjetra i stvaranje regionalne vrijednosti. Prema riječima generalnog direktora IG Windkrafta Floriana Mariningera, odluka se smatra nepravednom jer posebno pogađa srednje velika poduzeća, dok sektor fosilnih goriva ostaje zaštićen. Više od 60% proizvodnje energije vjetra u Austriji u rukama je tvrtki koje imaju regionalne korijene.

Posebno je vjetroelektrana nesrazmjerno pogođena planiranim nametima, posebno zimi kada su cijene električne energije visoke. Za te će tvrtke konkurentnost, koja je odgovorna za otvaranje oko 8000 radnih mjesta i stvaranje vrijednosti od gotovo 240 milijuna eura 2025. godine, biti ozbiljno smanjena. Prema brzoj procjeni BDP-a, postoji i minimalan gospodarski rast, što dodatno šteti povjerenju u lokaciju. Ugrožene su sadašnje investicije vrijedne 160 milijuna eura koje bi strujom mogle opskrbljivati ​​60.000 kućanstava.

Globalne energetske krize i njihovi učinci

Napeta situacija na Bliskom istoku i smanjenje opskrbe plinom iz Rusije u Europu značajno su utjecali na tržišta nafte, kako izvještava Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svom World Energy Outlook 2023. Sigurnost opskrbe naftom i plinom ostaje ključno pitanje, osobito tijekom prijelaza na čistu energiju. Predviđanja pokazuju da će se udio pomorske trgovine sirovom naftom s Bliskog istoka u Aziju povećati s 40% na 50% do 2050. godine.

Globalna energetska kriza također skreće pozornost na potrebu osiguranja pristupačnosti energije i stabilnosti opskrbe električnom energijom. Mjere zaštite potrošača od fluktuacija cijena goriva već su koštale vlade 900 milijardi dolara u 2022. Ključne strategije uključuju povećanje ulaganja u otporne i digitalizirane mreže i promicanje tehnologija s nižim emisijama kao što su vodik i bioenergija.

Energetska politika EU i budući ciljevi

Energetska politika EU-a osmišljena je kako bi osigurala dekarbonizaciju, konkurentnost, sigurnost opskrbe i održivost. Energetska politika EU temelji se na načelima energetske učinkovitosti i širenja obnovljivih izvora energije. Pet glavnih ciljeva Energetske unije postavljeno je 2015.: diversifikacija izvora energije, integrirano unutarnje energetsko tržište, poboljšanje energetske učinkovitosti, dekarbonizacija gospodarstva i promicanje tehnologija s niskim udjelom ugljika.

Trenutačni ciljevi energetske politike EU-a usmjereni su na povećanje udjela obnovljive energije u konačnoj potrošnji energije na 42,5 % do 2030. i smanjenje potrošnje primarne i finalne energije za 11,7 % u usporedbi s 2020. Od država članica zahtijeva se da izrade nacionalne energetske i klimatske planove i dostave izvješća o napretku za postizanje ciljeva Energetske unije.

Ukratko, industrija vjetroelektrana u Austriji suočava se s ogromnim izazovima, dok globalna energetska kriza i energetski ciljevi EU nastavljaju postavljati okvir za budući razvoj i ulaganja u energetski sektor. IG Windkraft poziva na širenje energije vjetra kao ključni korak za proračun otporan na krizu i stvaranje vrijednosti u regiji.