Doprinos energetske krize: Industrija vjetroelektrane bori se za njihovo postojanje!

Doprinos energetske krize: Industrija vjetroelektrane bori se za njihovo postojanje!

Österreich - Savezna vlada poslala je pooštravanje doprinosa energetskoj krizi procjeni, što već izaziva velike nemire u obnovljivoj industriji. Zajednica interesa (IG) Windraft ovu mjeru vidi kao stresnu za razvoj vjetroelektrane i regionalnu dodanu vrijednost. Prema direktoru IG Windkraft-a Florianu Maringeru, odluka se smatra nepravednom, jer posebno utječe na tvrtke srednje veličine, dok fosilni sektor ostaje zaštićen. Preko 60 % performansi vjetroelektrane u Austriji je u rukama takvih tvrtki koje su regionalno ukorijenjene.

Posebno na industriju energije vjetra ne proporcionalno utječe planirano skimming, posebno zimi kada su cijene električne energije visoke. Za ove tvrtke konkurentnost koja je odgovorna za stvaranje oko 8000 radnih mjesta i stvaranje vrijednosti od gotovo 240 milijuna eura u 2025. snažno je obrezana. Prema brzom BDP -u, postoji i samo minimalni ekonomski rast, koji i dalje opterećuje povjerenje u mjesto. Trenutna ulaganja u mjeri 160 milijuna eura, koja bi mogla osigurati 60.000 kućanstava električnom energijom, na rubu su

Globalne energetske krize i njihovi učinci

The tense location in the Middle East and the reduction of gas deliveries from Russia to Europe have significantly influenced the oil markets, as the International Energy Agency (IEA) in its World Energy Outlook) 2023 reports. Sigurnost opskrbe naftom i plinom ostaje središnja tema, posebno tijekom prijelaza na čistu energiju. Prognoze pokazuju da će se udio mora baviti sirovom naftom od Bliskog Istoka do Azije, povećati se sa 40 % na 50 % do 2050

Globalna energetska kriza također skreće pozornost na potrebu da se osigura pristupačnost energije i kako bi se osigurala stabilnost napajanja. Mjere zaštite za potrošače od fluktuacije cijena goriva već koštaju 900 milijardi USD u 2022. godine. Važne strategije uključuju veća ulaganja u robusne i digitalizirane mreže, kao i promicanje tehnologija s niskim emitiranjem kao što su vodik i bioenergija.

Energetska politika EU i budući ciljevi

Energetska politika EU osmišljena je kako bi se osigurala dekarbonizacija, konkurentnost, sigurnost skrbi i održivost. EU-Energie politika temelji se na načelima energetske učinkovitosti i širenju obnovljivih energija. Pet glavnih ciljeva energetske unije utvrđeno je u 2015. godini: diverzifikacija izvora energije, integriranog tržišta energije, poboljšanje energetske učinkovitosti, dekarbonizacija gospodarstva i promicanje niske CO2.

Trenutni ciljevi energetske politike EU imaju za cilj povećati udio potrošnje obnovljivih izvora energije na 42,5 % do 2030. godine i smanjiti primarnu i konačnu potrošnju energije za 11,7 % u odnosu na 2020. godine. Države članice se potiču da stvore nacionalne energetske i klimatske planove i isporučuju izvješća o napretku kako bi postigli ciljeve energetske unije.