Ženeva kao zadnja prilika: Hoće li konačno biti mirovnih pregovora?
Američka vlada planira mirovne pregovore u Ženevi za okončanje ukrajinskog sukoba nakon odbijanja Vatikana.

Ženeva kao zadnja prilika: Hoće li konačno biti mirovnih pregovora?
Američka vlada planira održati pregovore u Ženevi o okončanju ruskog agresorskog rata u Ukrajini. Keith Kellogg, američki posebni predstavnik za Ukrajinu, najavio je da se Ženeva razmatra kao moguće mjesto za sastanak Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog. Ideju o korištenju Vatikana kao mjesta za pregovore iznijela je američka vlada, ali je odbacila Rusija. Prema Kelloggu, sastanak u Ženevi mogao bi se održati čim Rusija osigura potrebne uvjete za mir. "Ukrajina je već predstavila uvjete za mir, Rusija sada također mora podijeliti svoje uvjete", rekao je Kellogg na američkoj televiziji. javlja oe24 Kellogg je također naglasio da je stav Kijeva o mirovnim uvjetima jasan nakon prethodnog sastanka u Londonu u travnju.
Međutim, političke napetosti i dalje su visoke jer je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kritizirao komentare američkog predsjednika Donalda Trumpa koji sugeriraju Vatikan kao prikladno mjesto za mirovne pregovore. I sam Trump je upozorio da se Putin "igra vatrom" i napomenuo da bi se bez njega Rusiji mnogo loših stvari dogodilo u prošlosti. Američka vlada, koja traži prekid vatre, vidi priliku za približavanje, dok istovremeno ruski tvrdolinijaši u Kremlju negativno reagiraju na prijedloge.
Aktualni razvoj događaja u Ukrajini
Situacija u samoj Ukrajini je napeta. Mnogi u Kijevu zabrinuti su zbog moguće nove ofenzive ruskih trupa. “Zelenskij je kritizirao Putinovu nespremnost da pregovara o miru i upozorio na daljnje ruske napade”, rekao je. n-tv. Osim vojnih sukoba, ukrajinsko izaslanstvo intenzivno je raspravljalo o mogućim mjerama povratka nasilno otete ukrajinske djece i pozvalo na čvrsta sigurnosna jamstva kako bi se spriječili budući napadi Rusije.
Ukrajinska vojska trenutno dokumentira napade na ruske baze, dok Rusija istovremeno održava velike pomorske vježbe u Baltičkom moru. Izvješća o oko 141 napredovanju ruskih trupa na frontu stižu do međunarodnih medija iz Kijeva. U ovoj napetoj situaciji ostaje neizvjesno hoće li se frontovi doista približiti na predstojećim pregovorima u Ženevi.
Međunarodne reakcije i perspektive
Međunarodna publika sa zabrinutošću prati situaciju. I Ukrajina i SAD posljednjih su tjedana pokušale stvoriti klimu za prekid vatre. Ukrajinsko-američka delegacija čak je predložila prekid vatre od 30 dana pod uvjetom da Rusija na to pristane. Unatoč tome, izvješća pokazuju da je Rusija odbacila sve prethodne prijedloge prekida vatre i nastavlja tvrditi teritorijalne zahtjeve. Situacija je složena i zahtijeva i diplomatske vještine i maskiranje kako bi se izašlo iz eskalacije.
Ukratko, postoji potencijal za razgovore u Ženevi, ali odluke uključenih strana ostaju ključne. I SAD i Ukrajina oslanjaju se na diplomatska rješenja, dok Rusija ostaje tvrdoglava u svom stavu. Trajni mir mogao se postići samo međusobnim ustupcima i intenzivnim pregovorima. Fokus S obzirom na ovakav razvoj događaja, izvješćuje se o visokoj razini neizvjesnosti u narednom razdoblju.